ŠEFICA HITNE ZA JUTARNJI 'Štrajk nije rješenje! U zdravstvu plaće nisu male i stižu na vrijeme'

Ravnateljica Državnog Zavoda za hitnu medicinu prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med. jučer je, uz ministra zdravlja Rajka Ostojića i brojne ravnatelje bolnica iz slavonskih županija, sudjelovala na otvorenju Objedinjenog hitnog bolničkog prijema u Općoj bolnici Virovitica.

Osim što je zadovoljna jer se, kako kaže, otvorio još jedan bolnički odjel hitne medicine, a do kraja godine trebalo bi ih se nanizati još 11, zanimalo nas je što šefica Hitne misli o sutrašnjem štrajku zdravstvenih djelatnika, je li on opravdan, kako će se Hitna organizirati i jesu li spremni na eventualne pojačane gužve.

Sindikati u zdravstvu pozivaju na štrajk u bolnicama, zastupajući stavove da su uvjeti rada sve teži, a daljnje rezanje plaća i dodataka neopravdano. Vlada kao poslodavac, s druge strane, poručuje da su proračunske poteškoće velike i da novca u riznici nema. Je li štrajk prema vašem mišljenju opravdan?

- Moje osobno mišljenje? Nikad nisam podržavala ni jedan štrajk. Ovo je zdravstvo. Nismo tvornica cipela, pa da zatvaramo proizvodnu liniju. Iza mene su tri desetljeća rada u zdravstvu i istina je da je teret velik, ali moramo biti zreli. Zamislite kako je pacijentu, mjesecima čeka na neki pregled koji mu je izuzetno važan, konačno dođe na red i liječnik mu poruči - ništa od pregleda, ja sam u štrajku.

Situacija u zemlji

Moraju li zdravstveni radnici, kako kaže ministar zdravlja Ostojić, ‘biti predani radnici svjesni situacije u kojoj se država nalazi’. Je li to njihova dužnost ili je dužnost vodstva ovog važnog resora da reorganizira sustav?

- Za mene je strašno da pacijent, porezni obveznik, čovjek bez protekcije dođe i poljubi vrata, da ne dobije zdravstvenu uslugu. To je nedopustivo. Ponavljam, štrajk nije rješenje, jer ako ti ljudi ne obave pregled, doći će neki drugi dan, i gužve će se gomilati. No, svatko ima pravo na svoje mišljenje, vremena su teška i moramo biti svjesni da dobivamo plaću na vrijeme, što s mnogima u ovoj državi nije slučaj.

Vozaču Hitne u jednom našem gradiću, navedimo kao primjer, plaća je nakon ovogodišnjih kasnoproljetnih rezanja pala na tri i pol tisuće kuna neto. Čovjek ima stresan posao, 24-satna dežurstva… On ne smije u štrajk, niti ide. Kako može poslati poruku da ga daljnje rezanje plaće tjera u siromaštvo.

- Ali plaća mu ipak dolazi na vrijeme. Ja imam gomilu prijatelja koji rade, idu na posao i ne dobivaju plaću, kasni im. Kći moje prijateljice radi u jednom šoping centru za dvije i dvjesto, ima dijete, sretna je što ima posao.

Ali kakav je to model, ne mislite li da će to smanjiti cijenu rada, a ljudi bi od svog rada trebali moći pristojno živjeti. Vozaču Hitne, navedenom kao primjer, štrajk, dakle, nije opcija. Kako i kome se on može obratiti i ukazati na neke stvari?

- Spomenuti gospodin, kao i njegovi kolege vozači, moraju imati na umu da su oni srednja stručna sprema, a neki i KV i NKV radnici. Mi smo dio državne i javne službe, financijska situacija je takva kakva je. Nemaju ni vatrogasci više, a rade vrlo odgovoran posao. To s tri i pol tisuće kuna mi je malo nategnuto, ima on više s dodacima za turnuse. Iako je sustav veliki organizam, ima načina da izraze svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo. Postoje stručna vijeća, nitko im ne brani da se obrate ravnateljima županijskih zavoda za hitnu medicinu kao odgovornim osobama i iznesu problem.

Štrajk ne podržavate. Novca nema. Usto, dugo je nelogično bio raspoređen (poznato je da su specijalisti po bolnicama godinama bili kivni na liječnike obiteljske medicine jer su osnovne plaće specijalista iznosile 12 tisuća, a glavarine zakupaca ambulanti obiteljske medicine dosizale su 50 tisuća kuna mjesečno). Kako onda po vama zdravstveni djelatnici trebaju i mogu artikulirati nezadovoljstvo?

- Štrajkom zasigurno ne. Pobunom se ništa ne rješava. Ima drugih načina. Postoji Hrvatska liječnička komora, zatim Komora medicinskih sestara, pri Liječničkoj komori postoje, primjerice, povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu u kojima sjede naši predstavnici, liječnici koje smo sami birali iz sektora javnog zdravstva, opće medicine, hitne medicine... I to je mjesto kojem se nezadovoljni liječnik treba obratiti i reći “u našem sustavu to i to ne štima”. Nadalje, u Ministarstvu zdravlja ima dosta povjerenstava u kojima također sjede liječnici, pa neka rješavaju.

Osobno volim kad mi netko kaže: “Majo, ovo nam zapinje, tu treba mijenjati”. I idemo riješiti problem. Ali ne možemo pacijenta vratiti s vrata.

Nezadovoljni liječnici

Jesu li u zdravstvu male plaće?

- Plaće su primjerene današnjim uvjetima u društvu. Naravno, uvijek može bolje, ali tako je, kako je.

Koliko iznose plaće djelatnicima u timu izvanbolničke hitne medicinske službe, dakle, liječnika i medicinske sestre ili tehničara?

- Tu treba razlikovati osnovnu plaću i dodatke zbog posebnih uvjeta rada, a to je rad u turnusima, 12 - 24, 12 - 48. Ukupno s dodacima na turnuse, liječnik ima plaću osam tisuća kuna, a medicinska sestra, odnosno tehničar, pet i pol tisuća kuna. Usto još idu neki sitni dodaci za godine staža, što ovisi od slučaja do slučaja.

Zbog lista čekanja nepreglednih redova, pacijenti inače imaju običaj (neopravdano) skoknuti na Hitnu, da prije obave pregled. Ljuti li vas to?

- Svi imaju pravo doći na Hitnu. Svakome je njegovo stanje najvažnije.

Jeste li zadovoljni kako je organizirana izvanbolnička Hitna?

- Da. U cijeloj zemlji, prema Mreži hitne medicine, izvanbolnička hitna služba ima ukupno 595 timova T1 i 229 timova T2. Osnovni tim T1 porezne obveznike košta 2,5 milijuna kuna. U taj iznos spada apsolutno sve: plaće djelatnika, gorivo, registracija i održavanje vozila, sanitetski materijal, lijekovi, testiranje opreme, svi mogući popravci, sve. Primjerice, grad Zadar ima na svom području dva tima T1, i da bi pokrili turnuse to podrazumijeva 10 liječnika, 10 tehničara, 10 vozača. To ovu državu košta pet milijuna kuna - sa svim gore spomenutim troškovima. Na razini cijele zemlje izvanbolnička Hitna ima budžet u iznosu od 148 milijuna kuna. I ne smijemo ga probiti. Ali to nije trošak! Hrvatska je oduvijek imala socijalnu komponentu, u našem sektoru to znači da se interventni timovi ne stavljaju prema broju intervencija jer bi to onda značilo da sela i mala mjesta ne bi imala dežurne timove, a to se ne smije dogoditi. Hitna nije trošak! Rezultati reanimacije su sve veći, ljudi prežive i to je ono što nema cijenu!

Rad Hitne

Zbog štrajka Hitna će vjerojatno podnijeti veći dio tereta? Jeste li se spremili?

- Apsolutno. Hitni pacijenti mogu ići na hitni prijem u bolnicama gdje će raditi povećani broj djelatnika. Svi će dodatno otvoriti oči i uši, naši su telefoni otvoreni 24 sata dnevno. Molimo pacijente da ne paničare, i za vrijeme štrajka dobit će pomoć na broj 194. Osobno sam svima uvijek na raspolaganju, i moj mobitel je uključen 24 sata dnevno, to je takav posao i to je moj izbor.