ŠTO KAŽE STOLTENBERG

Šef NATO-a odgovorio čelniku Odbora za obranu: ‘Putanja drona procijenjena je kao ‘lažni trag‘‘

Tijesna suradnja između saveznika krucijalna je za nadzor zračnog prostora Saveza, istaknuo je Jens Stoltenberg

izvlačenje drona na Jarunu; Jens Stoltenberg (u krugu)

 Damir Krajac/CROPIX, AFP

Okolnosti zabijanja drona, proizvedenog prije više desetljeća u tadašnjem Sovjetskom Savezu, u tlo glavnog grada Hrvatske, članice NATO-a, posljednjih dana pale su u treći plan. Kao i tvrdnje ministra obrane Marija Banožića da je bespilotna letjelica nosila bombu.

Pet dana nakon zabijanja drona u zemlju pored studentskog doma na Jarunu, predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović (Klub Socijaldemokrati) - u ime svih članova odbora - poslao je pismo glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu u kojem je vrlo jasno iskazao nezadovoljstvo izostankom reakcije Saveza na činjenicu da je sovjetski dron prije ulaska u naš zračni prostor i zabijanja u tlo glavnog grada Hrvatske preletio još dvije članice NATO-a.

"U ime svih članova Odbora za obranu Hrvatskoga sabora ljubazno Vas molim informaciju i detaljno pojašnjenje okolnosti koje su dovele do toga da vojna besposadna letjelica TU 141 sovjetske proizvodnje, proizvedena krajem sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, neopaženo preleti zračnim prostorom iznad tri članice NATO-a. Također Vas molim da nam pojasnite kako je moguće, u vrijeme kad su tenzije iznimno pojačane zbog agresije Ruske Federacije u Ukrajini, da je izostala bilo kakva reakcija NATO-a u odnosu na vojnu besposadnu letjelicu TU 141 koja dolijeće iz područja obuhvaćenog ratom u Ukrajini, povrjeđuje zračni prostor Rumunjske u trajanju od tri minute, zatim povrjeđuje zračni prostor Mađarske iz kojeg prelazi u zračni prostor Republike Hrvatske da bi svoj let završila na Jarunu u gradu Zagrebu, neposredno uz studentski dom Stjepan Radić", pisalo je, ukratko, u Vidovićevom pismu Stoltenbergu.

Odgovor koji mu je glavni tajnik NATO-a pismeno uputio vrlo je štur. Iako obziran, odgovor Stoltenberga teško da će zadovoljiti Vidovića i ostale članove saborskog Odbora za obranu jer na ključno pitanje - kako je moguće da je izostala bilo kakva reakcija Saveza s obzirom da je prastari dron tutnjao nebom dviju članica NATO-a prije nego što se skršio u tlo glavnog grada treće članice Saveza - jasnog odgovora nema.

- Poštovani gospodine Vidoviću, želio bih Vam zahvaliti na Vašem pismu vezano uz pad ukrajinske besposadne letjelice u Zagrebu 10. ožujka. Tijesna suradnja između saveznika krucijalna je za nadzor zračnog prostora Saveza. Otkrivanje, praćenje i obavještavanje o objektima u zraku u nacionalnoj je odgovornosti, stoga nacionalni Centar za kontrolu i obavješćivanje ima kritičnu ulogu u tom pogledu. Ukrajinsku bespilotnu letjelicu, koja se srušila u Hrvatskoj, otkrio je nacionalni Centar za kontrolu i obavješćivanje na njezinoj letećoj putanji te je procijenjena kao 'lažni trag' temeljem prethodnih incidenata toga dana. Molim Vas da primite na znanje da NATO ostaje u bliskom kontaktu s hrvatskim vlastima po ovom pitanju. Koristim ovu prigodu da Vam zahvalim na hrvatskoj predanosti i doprinosu Savezu - stoji u odgovoru Vidoviću, kojega potpisuje glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 09:58