Šef Nadzornog odbora: Na račun Kaštijuna naslađuju se uvijek isti pojedinci

Predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Kaštijun d.o.o. Valerio Drandić izjavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare kako se zbog samopromocije i medijske pažnje na račun Županijskoga centra za gospodarenje otpadom Kaštijun naslađuju uvijek isti pojedinci, kojima je Kaštijun zadnja briga na svijetu.

„Zbog samopromocije i medijske pažnje, iako su izbori odavno završili, u posljednje se vrijeme na račun Kaštijuna naslađuju uvijek isti pojedinci, oni kojima je Kaštijun zadnja briga na svijetu.“, rekao je Drandić, koji smatra kako je takvim osobama uzalud ponavljati koliko je Kaštijun golem i vrijedan projekt, koji predstavlja jedan od najsuvremenijih načina zbrinjavanja otpada te da je uz Rijeku, Istra jedina u Hrvatskoj koja se s time uhvatila u koštac.

Naglasio je kako je iskorišteno 25 milijuna eura nepovratnih sredstava iz EU fondova, dodatnih 10 iz nacionalnih fondova te vlastitih sredstava kako bi sagradili moderni centar, sukladno nacionalnoj strategiji gospodarenja otpadom koju je donijela Vlada RH i u skladu s europskim direktivama.

Da nije bilo neugodnih mirisa, ocijenio je, o Kaštijunu vjerojatno ne bi nitko govorio. Danas je problem prekomjernim količinama neugodinih mirisa u kritičnih 30 - 45 dana udarne sezone, napomenuo je dodavši kako će oni biti riješeni pojačanom reciklažom i stvaranjem uvjeta na pretovarnim stanicama, a možda i na samom Kaštijunu za privremeno i djelomično zadržavanje otpada radi ravnomjernije dostave.

Smatra kako je ovakvo stanje moguće riješiti na zajednički način. Drandić rješenje vidi u zadržavanju dijela otpada na pretovarnim stanicama i ravnomjernijim dostavljanjem otpada na Kaštijun.

Ocijenio je kako vodstvo i zaposlenici Kaštijuna odrađuju izvrstan posao. Radi se na rješavanju problema, rekao je dodavši kako ovo nije ništa, novi su sudionici.

Problem je, smatra Drandić, što nedostaje nacionalna politika goriva iz otpada (SRF), organskoga otpada i ostaloga recikliranog otpada. U Hrvatskoj, naime, ne postoji tržište recikliranog otpada, napomenuo je dodavši kako je sada ključna i najodgovornija osoba za Kaštijun pulski gradonačelnik Filip Zoričić kao predsjednik Skupštine društva i predstavnik većinskog vlasnika.

Po Drandićevu mišljenju bilo bi puno konstruktivnije da se s ostalim gradonačelnicima, županom i Županijom dogovori kako riješiti probleme.

Podsjetio je kako su, prije mjesec dana, na sastanku u Puli započeli razgovori o pristupu vlasničkom restrukturiranju Kaštijuna za što su spremni svi gradovi i općine. Promjenom Društvenoga ugovora, svi gradovi i sve općine postat će suvlasnici Kaštijuna i svi će nositi teret za upravljanje Kaštijunom.

Drandić smatra kako je besmislino prozivati gradonačelnike i načelnike za nesuradnju, a istodobno otezati s formalno-pravnom procedurom izmjene Društvenog ugovora.

Pozvao je pulskoga gradonačelnika da što prije počne konstruktivno surađivati i da se ne prepušta različitim utjecajima.