Šef Agrama pod sumnjom: Utajili su milijardu kuna poreza, a on je kupovao nekretnine?

USKOK istražuje Jadransko osiguranje i Euroherc, osiguravateljske kuće koncerna Agram vlasnika Dubravka Grgića, zbog sumnje da su utajili gotovo milijardu kuna poreza!

Modeli prevare

Istražitelji su, kako doznajemo, od Hrvatskog ureda za osiguranje i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfe) već zatražili gomilu dokumentacije kako bi utvrdili za koji su točno iznos Grgićevi osiguravatelji oštetili državu, koliko su novca od autoosiguranja pospremili u crni fond i podijelili na ruke menadžerima te koliko su novca osigurali na ime pričuve za isplatu šteta sa smrtnim posljedicama i visokim stupnjem invaliditeta. Doznajemo da su na obavijesnim razgovorima u USKOK-u dosad bile najmanje četiri visokopozicionirane osobe iz HUO-a i Hanfe. Jedan slučaj, doznajemo, osobito je indikativan i jasno dokazuje koliki su razmjeri moguće najveće afere u osiguravateljskom biznisu - samo u Pitomači, malom gradu, utvrđeno je da je Jadransko osiguranje utajilo milijun kuna poreza!

Slučaj je kazneno prijavljen i predmet je istrage u Državnom odvjetništvu. Od izvora bliskog istrazi doznali smo modele prevare koje ovih dana istražuje USKOK te procijenjenu financijsku štetu nastalu sumnjivim poslovanjem. Od ukupno tri milijarde kuna, koliko sve osiguravateljske kuće svake godine dobiju na ime autoosiguranja, oko milijardu završi u Agramovim kućama Jadransko osiguranje i Euroherc.

Prema toj logici, te su kuće, pretpostavlja se, svake godine uplaćivale na ime poreza 15 posto od tog iznosa odnosno oko 150 milijuna kuna u državni proračun. No, doznajemo da se sada sumnja da je taj iznos morao biti nekoliko puta veći i da su to Agramovi osiguravatelji namjerno izbjegli platiti!

Nezakoniti popusti

Razlog leži u činjenici da su se vozačima odobravali nezakoniti popusti na automobilske police u iznosu i do 50 posto. Iako zakon dopušta tu mogućnost (bonuse od 0 do 50 posto), najviši bonus treba zaraditi s osiguravanjem automobila devet godina zaredom bez ijedne prometne nesreće. Međutim, Agramovi osiguravatelji to su dodjeljivali i vozačima koji su prvi put sjeli za volan, a koji nemaju pravo na bonus.

Crni fond

- Gotovo 90 posto svih vozača koji su automobile osiguravali u Agramu odmah je dobilo popuste od 50 posto. Jedini motiv bio je istisnuti konkurenciju, no pritom nisu ispunjavali obveze prema državi. Ako je prosječna polica osiguranja oko 3200 kuna, državi na ime poreza odlazi 480 kuna. No, ako je ona prepolovljena, kao što je slučaj u Agramovim kućama, onda država od takve police zaradi 240 kuna.

Na taj način od početka 90-ih nanosila se šteta državnom proračunu, a procjenjuje se da posljednjih godina na godišnjoj razini to iznosi više od 100 milijuna kuna - kaže sugovornik upućen u model prevare. Osim što su bili nelojalna konkurencija, Agramovi osiguravatelji dio uplaćenih polica nisu uvodili u vlastite informacijske sustave. Novac je ulazio u crni fond, a služio je za namirivanje plaća menadžerima i slične troškove. Agram, tvrdi sugovornik, u sustave nije uvodio oko 10 posto premija od autoosiguranja, odnosno oko 100 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Taj dio polica uvodio bi se u sustav tek ako bi vlasnici doživjeli nesreću, budući da su u tom slučaju morali biti otvoreni odštetni zahtjevi. Istražitelji su, dozajemo, do sada pronašli desetke tisuća takvih polica. Problem je i što Jadransko i Euroherc nisu osigurali dovoljno novca na ime pričuve za isplatu šteta u prometu sa smrtnom posljedicom ili visokim stupnjem invaliditeta.

Opustošena pričuva

Takvi zahtjevi mogu iznositi i do milijun kuna, a budući da se na sudovima vodi oko 2000 takvih sporova, Agram će u budućnosti morati osigurati gotovo dvije milijarde kuna. No, prema našim saznanjima, na ime pričuve nisu osigurali ni približan iznos.