SEDAM KLJUČNIH ZAKONA SDP-a 'Ako je Vlada imala 8,5 mlrd. kuna za radnike, mogla je naći i 2 mlrd. za nezaposlene i umirovljenike'

SDP je Vladi predložio svoje mjere za ublažavanje posljedica epidemije koronavirusa kroz 20-ak zakonskih prijedloga, a Vlada je većinu tih prijedloga, odnosno prvi paket, jučer odbacila. Branko Grčić, SDP-ov ekonomski stručnjak koji je autor ovih mjera, za Jutarnji kaže kako je ukupni trošak svih njihovih prijedloga oko 2 milijarde kuna, a da ako je Vlada našla 8,5 milijardi kuna za subvencije plaća zaposlenih da može pronaći i taj iznos za pomoć nezaposlenima, umirovljenicima i onima koji su u potrebi.

1. Povećanje osnovice za naknadu radnicima u samoizolaciji

SDP: SDP traži da se radnicima u samoizolaciji isplaćuje prosječna plaća, što znači da bi im se sadašnja naknada koju primaju u iznosu 2100 kuna, povećala na 3250 kuna za 14 dana koliko traje samoizolacija. Ako znamo da je u samoizolaciji oko 15.000 ljudi i pod pretpostavkom da su svi zaposleni, to bi za dva mjeseca koštalo oko 40 milijuna kuna više nego što sada dobivaju. Ključna je ideja, kaže Grčić, da se pomogne ljudima koji ne mogu raditi, a koji su imali i veće plaće, jer sigurno ne mogu preživjeti s 2100 kuna i plaćati kredite.

Vlada: U Vladi kažu kako to nije prihvatljivo bez osiguranja dodatnih sredstava iz proračuna, da SDP ne navodi sredstva u prijedlogu, te podsjećaju da je Vlada donijela niz mjera za pomoć gospodarstvu te je na sveobuhvatan način ponudila rješenja za radnike i poslodavce koji su upali u poslovne teškoće uslijed pandemije izazvane koronavirusom.

2. Plaćeni dopust jednom roditelju koji provodi vrijeme kod kuće sa svojom djecom

SDP: Neke europske države donijele su mjeru da jedan roditelj koji je doma s djetetom koje ne može ići u školu dobije plaćeni dopust, Hrvatska se nije odlučila za tako nešto. SDP predlaže da jedan od roditelja ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad radi skrbi djeteta do 12. godine života na teret HZZO-a. Grčić pojašnjava kako je ideja bila da se pomogne roditeljima. S iznosima nisu kalkulirali jer bi bio podijeljeni trošak između države i poslodavaca.

Vlada: U Vladi kažu da bi to državu stajalo 1,2 milijarde kuna u tri mjeseca. Odgovaraju kako to ne može biti pitanje koje može biti regulirano Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, jer za to ne postoji medicinska indikacija.

3. Povećanje iznosa neoporezivih isplata

SDP: SDP predlaže da poslodavci mogu neoporezivo dodatno nagraditi radnike koji rade u pojačanom opsegu u ovoj koronakrizi, poput trgovaca, ljekarnika, vozača, radnika u logistici, zaštitara i drugih. SDP, kaže Grčić, predlaže da se neoporezivi dio primitaka sa sadašnjih 7500 kuna godišnje podigne na 30.000 kuna kako bi se nagradili radnici na prvoj crti obrane od virusa.

Vlada: U Vladi kažu kako se već postojećim Zakonom o dohotku ne smatraju ni primici po posebnim propisima, uz ostalo ni potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda. U slučaju da poslodavci svojim radnicima isplaćuju potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe one se ne smatraju oporezivim dohotkom.

4. Isplata 75 posto visine neto plaće radnicima u tvrtkama pogođenim krizom

SDP: U SDP-u pojašnjavaju kako je ovo bio dio prvog seta mjera, a koji je Vlada donekle uvažila u drugom krugu s podizanjem subvencije na plaće s 3250 na 4000 kuna. Grčić kaže da su uvažili i zahtjev za otpisom, a ne odgodom plaćanja poreza, te za zaustavljanjem ovrha. Traže i da se radnik tri mjeseca nakon krize ne može otpustiti ako je primio subvenciju, kao i zabranu isplate dobiti.

Vlada: U Vladi kažu da su svoje mjere donijeli vodeći računa o financijskoj stabilnosti sustava. Za potpore za očuvanje radnih mjesta osigurano je 8,5 milijardi kuna, a prema sadašnjim projekcijama ova mjera obuhvatit će više od 550.000 radnika. “Visina potpore je određena u navedenom iznosu kako bi obuhvatili što veći broj radnika, osigurali im materijalnu zaštitu te olakšali poslovanje poslodavaca u posebnim okolnostima, vodeći pritom računa o dostupnim financijskim mogućnostima”, kažu u Vladi.

5. Mjesečna naknada za 100.000 nezaposlenih i 5500 stalnih sezonaca

SDP: Ova se mjera odnosi na pomoć za nezaposlene koji sada ne primaju nikakvu naknadu i stalne sezonce koji u ovoj krizi ne mogu tražiti posao, u iznosu od 1625 kuna mjesečno. Time, pojašnjava Grčić, država potiče potražnju i potrošnju. Također, traže i da se za 20.000 ljudi koji su dobili otkaz u krizi, osigura mjesečna naknada od 4000 kuna koliko primaju i oni koji su zaposleni, ali ne rade, dok se za stalne sezonce traži mjesečni minimalac od 3250 kuna. To bi sve državu stajalo oko 600 milijuna kuna za tri mjeseca.

Vlada: Iz Ministarstva rada odgovaraju kako su oni u prvom setu mjera produžili mogućnost korištenja potpore stalnom sezoncu na još šest mjeseci. Što se tiče naknade za nezaposlene, u Ministarstvu kažu da je logičnije da se ide na očuvanje radnih mjesta.

6. Zaštitni dodatak za umirovljenike i korisnike socijalne pomoći i oslobođenje od RTV pretplate

SDP: S ovom mjerom želi zaštititi najugroženije - riječ je o 400.000 umirovljenika s najnižim mirovinama i 70.000 korisnika zajamčene minimalne naknade. Oni bi primali mjesečno 750 kuna dodatka, što bi za tri mjeseca koštalo oko milijardu kuna, a dodatno bi HRT u tri mjeseca ostao bez 100 milijuna kuna prihoda od pretplate. “Ako se govori o solidarnosti, onda treba govoriti i o solidarnosti javnog sektora prema najpotrebitijima. Vjerujem da bi se i sindikati lakše pristali odreći jednog dijela svog prihoda u korist ovih oko 500.000 najugroženijih građana”, poručuje Grčić.

7. Moratorij na kredite od godinu dana

SDP: Moratorij na kredite na godinu dana, osim SDP-a, traži i predsjednik Zoran Milanović. Grčić sada poziva HNB da idu korak dalje i da izađu s novom preporukom da se produži moratorij, da se ne naplaćuje kamata, solemnizacija i da nema prisilne naplate.

Vlada: Iz Vlade odgovaraju kako je SDP-ov prijedlog zakona nomotehnički neispravan, odnosno da je terminologija krivo korištena. Tvrde da su odredbe kojima se uređuju kriteriji koje moraju ispuniti korisnici kredita da bi mogli zatražiti odgodu plaćanja općenite, neprecizne i međusobno neusklađene.