SDP traži promjenu Ustava i ukidanje ljetne stanke Sabora

Oporba se nikako ne miri s odlukom HDZ-a da neće sazvati izvanrednu sjednicu Sabora u kolovozu i da neće dopustiti da se usred ljeta raspravlja o zahtjevu za opoziv ministra zdravstva Milana Kujundžića.

Zbog toga traže očitovanje od Ustavnog suda, a SDP je povrh toga saborskom Odboru za Ustav uputio prijedlog izmjena Ustava prema kojemu bi se ukinula ljetna stanka u zasjedanju Sabora i omogućilo da zastupnici rade tijekom cijele godine.

HDZ-ova većina u saborskom Odboru za Ustav kaže da nema uvjeta za još jedno izvanredno zasjedanje Sabora jer je zahtjev za Kujundžićev opoziv zagazio u ljetnu stanku (ona započinje 15. srpnja i traje do 15. rujna) te tvrde da ustavni rok od 30 dana u kojem Sabor mora raspraviti o zahtjevu za opoziv (a Vlada se mora očitovati u roku od sedam dana) ne teče dok su zastupnici na ljetnom odmoru.

Oporba drugačije čita propise i ističe da u Ustavu piše da se zahtjev za opoziv ministra mora raspraviti najkasnije u roku od 30 dana od kada je podnesen. Nigdje, ističu, ne stoji da je iznimka ljetna stanka.

Podnesak sudu

Stoga se šest oporbenih članova Odbora za Ustav - SDP-ovci Peđa Grbin, Arsen Bauk, Orsat Miljenić i Siniša Hajdaš Dončić, mostovac Robert Podolnjak te HSS-ovac Krešo Beljak - obratilo Ustavnom sudu s podneskom u kojemu traže da se razriješi ovaj prijepor između vladajućih i oporbe.

“Podnositelji ovog prijedloga smatraju da je ovakav stav Odbora duboko pogrešan i opasan i da predstavlja ozbiljan udarac samim temeljima parlamentarne demokracije i demokratskog višestranačkog sustava u Republici Hrvatskoj”, ističu u dopisu Ustavnom sudu i navode da je člankom 116 stavkom 4 Ustava jasno i izričito, bez ikakvih iznimki, propisano: “Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru”.

“Ne postoji tumačenje, gramatičko, teleološko ili neko treće, koje bi dovelo u pitanje izričitu odredbu članka 116. stavka 4. Ustava, koja kaže da se o prijedlogu za povjerenje Vladi, predsjedniku ili članu Vlade u Hrvatskom saboru mora raspraviti i glasovati u roku od 30 dana od dana kada je taj prijedlog dostavljen Hrvatskom saboru. Ni stavak 4. pa tako ni bilo koji drugi stavak istog članka ne prave distinkciju prema dobu godine kada je prijedlog predan: jasno je i izričito propisano da Hrvatski sabor mora raspraviti i glasovati o prijedlogu u propisanom roku, bez obzira na to traje li tzv. ljetna stanka ili ne”, tvrde oporbeni zastupnici.

Očekuju da im ustavni suci odgovore u roku od sedam dana, no čini se da nisu velike šanse da odgovor i dobiju.

- Ustavni sud prema članku 104 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor u formi izvješća koje se utvrđuje na sjednici Ustavnog suda - kazao nam je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović i dodao da “iako su sve inicijative hvalevrijedne, u ovim slučajevima Ustavni sud postupa isključivo po službenoj dužnosti kad i ako ocijeni da je to potrebno”.

Bez jedinstvenog stava

- Tako će biti i u ovom slučaju inicijative grupe zastupnika Hrvatskog sabora - rekao je predsjednik Ustavnog suda, a na molbu da dodatno pojasni samo je rekao da će ustavni suci reagirati ako sami ocijene da je to potrebno.

Kako u ovome slučaju tumačiti Ustav, ni ustavni stručnjaci nemaju jedinstven stav. Tako profesor ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Osijeku Mato Palić dijeli mišljenje oporbe.

- Odgovor je vrlo jednostavan i nalazi se u Ustavu RH: “Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru”. U suprotnom tumačenju proizlazilo bi da se glasati o povjerenju ministru ne može tri mjeseca u godini, a devet može. Hrvatska je 2000. godine usvojila parlamentarni model vlasti, za koji je jedna od ključnih karakteristika odgovornost vlade parlamentu. Nažalost, postoje oni koji smatraju da je godišnji odmor zastupnika važniji od temeljnih ustavnih karakteristika i objektivnog ustavnog poretka Republike Hrvatske - kaže profesor Palić.

Njegova kolegica s Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić također smatra da je besmisleno da Sabor ljeti ne radi, no Ustav tumači drugačije i tvrdi da tijekom ljetne stanke u radu Sabora ne teku rokovi u kojima zastupnici moraju raspraviti o zahtjevu za opoziv ministra.