SDP predstavio svoje mjere za borbu protiv inflacije: ‘Vladini su potezi nedovoljni, evo što treba napraviti‘

- Vlada olako tretira inflaciju, a strategija olakog propuštanja uvozne inflacije u domaće gospodarstvo može biti kratkovidna. Ukoliko se u dinamici propuštanja porasta uvoznih cijena kroz maloprodajne cijene energenata pretjera, stope inflacije u Hrvatskoj bi mogle divergirati od inflacije u ostalim zemljama te dovesti do ugrožavanja ne samo kriterija iz Maastrichta (euro), već i čitavog niza sektora u domaćem gospodarstvu - upozorava SDP koji je pripremio svoj set antiinflatornih mjera smatrajući da su vladini potezi nedovoljni, a isto tako i nekonzistentni.

- Viša stopa inflacije pospješuje punjenje proračuna (veće cijene=veći računi=veći porez) te potpomaže konsolidaciju javnih financija, ali s druge strane odvajanje domaće stope inflacije od ostalih zemalja (za što sada postoji realna opasnost) implicira gubitak konkurentnosti u izvoznom sektoru, te visok stupanj ugroženosti radnih mjesta u sektorima s malom dodanom vrijednošću i energetski intenzivnim sektorima - upozoravaju SDP-ovci.

Ističu da niz privrednih grana u Hrvatskoj stvara nisku dodanu vrijednosti i najmanji poremećaji u strukturi troškova u odnosu na ostala gospodarstva zajedničkog tržišta EU mogu rezultirati ogromnim poslovnim poteškoćama. Posebno je izložena prerađivačka industrija i općenito izvozni dio gospodarstva. Uz to, agresija na Ukrajinu je ugrozila egzistenciju čitavog niza poduzeća koja su izgubila izvozno tržište.

SDP-ovci upozoravaju i da veliki dio umirovljenika i radnika ima izuzetno niska primanja i veliko je pitanje kako se mogu osigurati od naglih podizanja cijena energije, pa smatraju da je nužno osmisliti mjere kako bi se zaštitile najugroženije dohodovne skupine stanovništva.

- Sustav antiinflacijskih mjera i mjera za ublažavanje negativnih učinaka inflacije na kupovnu moć i standard građana mora obuhvatiti mjere za smanjenje troškova i održanje konkurentnosti, ali i mjere za korekciju dohotka i drugih primanja (posebno onih socijalnih) građana, te paralelno ubrzati energetsku tranziciju - ističu SDP-ovci čiji prijedlog mjera ide u više smjerova.

Riječ je o promjeni načina usklađivanja mirovina kako bi se promjenom formule za indeksaciju mirovina zaštitili umirovljenici od gubitka kupovne moći.

Tu je mjera osiguravanja sredstva za novi energetski dodatak za najugroženija kućanstva, "jer sadašnji trendovi ukazuju da će cijena grijanja nastaviti rasti i na jesen (primjerice, najava poskupljenja grijanja putem HEP-ovih toplana) te će kroz sljedeći rebalans proračuna biti nužno osigurati sredstva za ovu mjeru".

Slijedi povećanje iznosa osnovice na temelju koje se izračunava iznos drugih naknada u sustavu socijalne skrbi, zatim korekcija načina izračuna cijene naftnih derivata, kroz smanjenje davanja i promjenu načina obračuna, potom ublažavanje i usporavanje prenošenja uvezene inflacije na cijene električne energije za poduzetnike, kako bi se smanjio energetski šok i omogućilo prijelazno razdoblje prilagodbe na novonastale okolnosti.

U prijedlozima je osiguravanje paketa pomoći za poduzetnike koji su pretrpjeli štete uzrokovane agresijom na Ukrajinu, te podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a, korekcije troškova putnih naloga i podizanje osobnog odbitka.

- Kako na jesen kreće nova sezona grijanja nužno je u idućem rebalansu proračuna osigurati sredstva za novi krug energetskog dodatka. Procjena još jednog kruga energetskog dodatka umirovljenicima se kreće oko 450-480 milijuna kuna za korisnike prema ZMO-u i još približno 30-50 milijuna kuna za korisnike prema ostalim propisima - navode SDP-ovci.

Osim uključivanja umirovljenika u inflacijski energetski dodatak, SDP smatra nužnim da se i radnike s najnižim primanjima (ispod 4000 HRK) također uključi u mjeru pokrivanja energetskih troškova i to po istim potpornim razredima kao i umirovljenike. Dodavanjem zaposlenih s plaćama ispod 4000 kuna, troškovi za proračun bi porasli za 60-70 milijuna kuna.

SDP-ovci smatraju da bi Vlada trebala produljiti zadnju uredbu koja se odnosi na trošarine energenata i električne energije ali, imajući u vidu da je Hrvatska članica EU, a da je pitanje obračuna PDV-a na trošarine uređeno pravnim aktima EU-a, i pred nadležnim tijelima EU-a (Komisija i Europsko vijeće) otvoriti raspravu o obračunu PDV-a na trošarine, kako bi se omogućilo da se za vrijeme trajanja energetske krize izbjegne taj vid dodatnog oporezivanja kod goriva.