PREDSTAVLJANJE DANAS

SDP-ova reforma: Do 2027. prosječna će mirovina rasti 250 eura

Koristio bi se povoljniji faktor. Ako plaća raste 5 posto, a inflacija 3, mirovina će rasti 5 posto

Boris Lalovac, Pedja Grbin i Branko Grčić

 Damjan Tadic/Cropix/Cropix

SDP je pripremio mirovinsku reformu koju će danas predstaviti javnosti, a čiji je cilj, kako doznajemo, da do kraja 2027., odnosno do kraja njihova mandata ako osvoje vlast, prosječna starosna mirovina naraste za 250 eura.

Sa sadašnjih 500 eura, koliko iznosi prosječna starosna mirovina bez međunarodnih ugovora, ona bi se povećala na 750 eura, a Hrvatska bi se izjednačila s prosjekom Europske unije i izdvajala bi 13 posto svog BDP-a za mirovinska primanja, dok bi mirovina napokon dosegla iznos veći od 50 posto prosječne plaće, umjesto sadašnjih oko 40 posto.

To bi proračun u prvoj godini mandata njihove vlade koštalo oko 750 milijuna eura, a izdvajanja bi se podigla na 13 posto projiciranog BDP-a za četiri godine.

Kako bi to napravili?

Prvo, promijenili bi formulu za usklađivanje mirovina. Sadašnja formula je takva da se gleda porast bruto plaće i cijena u omjeru 30 prema 70.

Povrh usklađenja

SDP-ovi ekonomski stručnjaci zaključili su da bi ta formula trebala izgledati tako da se koristi povoljniji faktor, i to stopostotno. Odnosno, ako je plaća, primjerice, rasla pet posto, a inflacija tri posto, onda bi mirovina trebala rasti pet posto. Ako bi, primjerice, plaća rasla tri posto, a inflacija je pet posto, gledao bi se za umirovljenike povoljniji faktor i mirovina bi opet rasla pet posto.

Cilj je zapravo da porast plaća koji zaostaje za inflacijom ne narušava omjer plaće i mirovine kao što se to sada dogodilo, unatoč rekordnom usklađenju mirovina većem od osam posto.

Druga mjera koju bi u SDP-u uveli u mirovinski sustav je uvođenje trajnog dodatka na mirovinu, koji bi se uvodio postupno do kraja mandata.

U prvoj godini dodatak bi na prosječnu mirovinu iznosio 10 posto od mirovine, odnosno 50 eura, a u drugoj, trećoj i četvrtoj rastao bi po pet posto. I to sve povrh redovnog usklađenja po novoj formuli.

I dok bi usklađenje išlo linearno, kao i sada, ali uz novu formulu, dodatak ne bi bio linearan, odnosno ne bi svi dobili jednako povećanje, nego bi ono išlo po razredima.

- Točan broj i iznos distribucije bit će definiran u odnosu na prosječnu mirovinu u trenutku primjene mjere i distribucije mirovina. Na razini prosječne mirovine to će iznositi 10 posto, oni s ispodprosječnim mirovinama će dobiti više, a oni koji imaju iznadprosječne, poput saborskih zastupnika, najmanje - pojašnjavaju u SDP-u.

Među najlošijima u EU

Pri izradi rješenja za promjene u mirovinskom sustavu u SDP-u su se vodili sadašnjim ekonomskim brojkama Eurostata. Od početka 2021., kažu, do danas inflacija je bila gotovo 25 posto, a hrana je poskupjela 35 posto.

Kod umirovljenika je udio koji troše na hranu daleko veći nego kod drugih skupina pa su oni, kao i drugi koji imaju ispodprosječna primanja, posebno ugrožena skupina i najveći su gubitnici inflacije. Hrvatska je prema standardu kupovne moći među četiri najlošije države članice EU, a 33 posto starijih od 65 godina je u riziku siromaštva.

Novac je, dodaju, već osiguran u ovoj godini jer su prema dosad objavljenim podacima prihodi poslovanja proračuna rasli po stopi od 20 posto, te je iznos od 750 milijuna eura u prvoj godini nešto što bi proračun mogao podnijeti. Uz to, uvodili bi i ciljani porez na ekstraprofit na maržu, odnosno na banke i trgovce.

- U ovom je trenutku dostojanstvo ljudi s najnižim primanjima pogaženo i mi ga moramo vraćati građanima trajnim rješenjima, a ne privremenim dodacima koji se isplaćuju za potrebe izbornih kampanja i koji danas jesu, a pitaj Boga hoće li ih ljudi primiti i sutra - kaže predsjednik SDP-a Peđa Grbin.

Što je cilj reforme

Porast plaća koji zaostaje za inflacijom ne smije narušavati omjer plaće i mirovine kao što se to sada dogodilo, unatoč rekordnom usklađenju mirovina većem od osam posto

Uvođenje trajnog dodatka

Uvodio bi se postupno do kraja mandata ako SDP osvoji izbore. U 1. godini dodatak bi na prosječnu mirovinu bio 10% od mirovine, odnosno 50 eura, a u drugoj, trećoj i četvrtoj rastao bi 5 posto

Neće biti linearan

Usklađenje bi bilo linearno, kao i sada, ali uz novu formulu, a dodatak ne bi bio linearan, odnosno ne bi svi dobili jednako povećanje, nego bi išlo po razredima

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 00:27