SDP NA POLA MANDATA 'Priznajemo, zakasnili smo. U reforme smo trebali ići odmah'

Kada gledam iz ove perspektive prve dvije godine mandata, vidim da smo trebali brže ići u reforme. Sve ove promjene koje sada intenziviramo, trebalo je napraviti još u 2012. godini. Da smo to učinili, siguran sam da bi već danas imali pozitivne efekte tih poteza”, rekao mi je jedan SDP-ov ministar s kojim sam razgovarao uoči velikog okupljanja SDP-ovaca u Tuheljskim toplicama.

Ubrzo sam se uvjerio da njegovo mišljenje nije izolirano među članovima Vlade Zorana Milanovića. Kako sam započinjao razgovor s kojim ministrom, tako se ponavljala priča o kašnjenju reformi.

“To je nedvojbeno greška. Trebali smo odmah, u prva tri mjeseca ili najviše u prvih šest mjeseci početi sve ključne reforme. Budimo iskreni, predugo se čekalo sa donošenjem najvažnijih reformskih zakona. Evo, još uvijek čekamo nove zakone o radu, o plaćama i o mirovinskom osiguranju. I sada nam dolazi na naplatu to što kasnimo s reformama”, gotovo se jadao moj sugovornik, također ministar i član stranačkog vodstva.

Nezadovoljni građani

Idućeg vikenda, u Tuheljskim toplicama, okupit će se svi SDP-ovi dužnosnici koji danas vode državu.

Moji sugovornici bit će među njima jer na team-building dolaze svi SDP-ovi ministri, zamjenici ministara, saborski zastupnici, članovi Europskog parlamenta, tri SDP-ova župana, te SDP-ovi gradonačelnici Rijeke i Splita.

Doći će tamo stotinjak ljudi, može se slobodno reći svi najodgovorniji u državi iz izvršne i zakonodavne vlasti.

Neće biti prvi puta da se SDP-ovci okupljaju na taj način, njihov vikend team-bulding već ima tradiciju. Ali ovoga puta okupljaju se u bitno drugačijoj, svakako težoj i odgovornijoj situaciji. SDP-ova koalicijska vlada odradila je pola mandata, 23. prosinca je druga godišnjica Milanovićeve Vlade.

Ekonomski pokazatelji su loši: još ni u jednom kvartalu u protekle dvije godine nije zabilježen gospodarski rast.

Nezadovoljstvo građana je rekordno, prema svim istraživanjima više od 60 posto ljudi misli da država ide u krivom smjer.

Izborna godina

A 2014. je k tome izborna godina, jer se održavaju izbori za Europski parlament i predsjednički izbori.

Kako su nam rekli u SDP-u, skup u Tuheljskim toplicama bit će radni, operativni, a ne strateški, što ima značiti da se neće donositi nikakve političke odluke.

No, nakon dvije godine vladanja, SDP-ovci imaju dovoljno tema za raspravu. Pa čak i oni ministri koji kažu da Vlada dobro radi svoj posao, slažu se da bi trebala biti brža i efikasnija.

“Na dobrim smo šinama, samo nam treba veća brzina”, kako je to slikovito kazao jedan moj sugovornik iz Vlade.

Kada govore o kašnjenju reformi, ministri s kojima smo razgovarali prvenstveno misle na reforme zdravstva, obrazovanja i socijale. Jer, ozbiljne uštede su moguće jedino u tim sektorima koji su veliki potrošači proračunskog novca.

Zapelo restrukturiranje

Čuli smo sljedeće: u zdravstvu se mora smanjiti broj bolnica, ali i opseg usluga unutar bolnica; u obrazovanju je nužno racionalizirati broj škola, jer nije moguće imati škole u kojima ima više učitelja nego učenika; u socijalnoj skrbi je problem što i dalje puno ljudi od države uzima novac koji im ne pripada, pa neki procjenjuju da godišnje oko 1,5 milijardi kuna ode ljudima koji nisu socijala.

“Naša vlada je napravila više promjena u dvije godine nego što su napravile dvije prošle HDZ-ove vlade, ali to opet nije dovoljno, ne možemo biti zadovoljni brzinom reformi. Međutim, najviše smo zakazali u restrukturiranju velikih državnih sustava, odnosno javnih i državnih poduzeća, prije svega onih u enegetskom sektoru. HEP je najbolji primjer za to”, riječi su jednog ministra.

Nakon kašnjenja reformi, upravo izostanak javnih investicija naši sugovornici izdvajaju kao drugi važan razlog za negativan gospodarski saldo prve polovice mandata.

Računalo se da će BDP rasti već u prvoj godini mandata, a samo jedan posto rasta znači dvije milijarde kuna više.

Vjerovali Čačiću

Zašto su javne investicije zakazale, međutim, različito se tumači. Jedan ministar tvrdi kako ukupna gospodarska situacija u svijetu nije pogodovala ulaganjima.

Zbog opreza ulagača, reći će, odgođena je investicija u termoelektranu Plomin, a iz istog razloga se godinu dana dulje čekalo na početak projekta gradnje nove Zračne luke Zagreb.

No, ima i drugačijih objašnjenja zašto je izostao investicijski val temeljen na javnim ulaganjima.

“Zoran je vjerovao, a moram priznati da sam vjerovao i ja, Radimiru Čačiću koji je tvrdio da će biti rasta BDP-a do kraja 2012. godine. Čak nas je uvjeravao da će dati ostvku ako u rujnu prošle godine ne bude gospodarskog rasta. Ako vas u to uvjerava netko poput Čačića, onda mu vjerujete. Pa ja sam svojim prijateljima, koji su bili sumnjičavi, govorio da Čačić sigurno zna što govori”, kaže član Milanovićevog kabineta koji sada puno opreznije govori o najavama.

Treći problem koji se izdvaja u analizama lošeg rezultata prve polovice mandata jest manjak privatnih investicija.

Plan 21 ostaje

Ministri kažu kako Vlada ne može biti glavni krivac zato što privatni ulagači ne investiraju.

“Mogli smo možda poboljšati poslovnu klimu, ali nemoguće je boriti se protiv ogromne pasivnosti i nezainteresiranosti financijskog sektora. Banke ne žele uopće ulaziti u nove projekte, maksimalno su podigle letvicu rizika. Vlada je činila koliko je mogla dajući novac preko HBOR-a i HAMAG-a koji je lani utrostručio izdana jamstva. Pokušali smo kompenzirati neaktivnost privatnog sektora, ali ne može država nadoknaditi privatne investicije. Ukpna financijska aktivnost HBOR-a i HAMAG-a je oko 12 milijardi kuna, a privatne investicije bi trebale iznositi 70 milijardi kuna”, čuli smo od člana vlade.

SDP-ov “Plan 21” i dalje je temeljni dokument za rad Milanovićeve Vlade i ako je suditi po riječima naših sugovornika, ni nakon skupa u Tuheljskim toplicama neće se odstupati od njega.

Ali, neke bi korekcije i nadopune trebalo napraviti, smatraju pojedini ministri, jer su se okolnosti drastično promijenile, “situacija traži reakciju, logično je da moramo reagirati na novu situaciju”,kako mi je to kazao jedan sugovornik.

Što bi Vlada mogla staviti u fokus u drugom dijelu mandata?

Jedna od važnijih stavki koju smo čuli svakako je vraćanje javnih investicija kao prioritet. U Vladi se opet čuje da se na taj način najbrže može potaknuti gospodarski rast. Prema našim informacijama, već je pripremljen i plan javnih investiucija za 2014. godinu čija je ukupna vrijednost 20 milijardi kuna.

U tom planu bit će, rečeno nam je, samo projekti koji su spremni za izvedbu i sada preostaje osigurati novac za njih. To neće bit lako s obzirom na nepovjerljiv financijski sektor, ali optimizam u Vladi sada temelje na činjenici da će Hrvatskoj biti dostupan novac iz EU fondova.