SDP i Možemo uoči sutrašnje saborske rasprave: ‘Dugovi se ne mogu prodavati bez pristanka dužnika‘

Iz zastupničkih klubova SDP-a i Možemo poručili su uoči sutrašnje saborske rasprave o njihovu prijedlogu izmjena Zakona o kreditnim institucijama, kako traže da se dugovi ne mogu prodavati bez pristanka dužnika, čime žele pomoći građanima pred utjerivačima dugova.

Peđa Grbin (SDP) izjavio je kako izmjenama koje predlažu, žele pomoći građanima koji su se našli u raljama utjerivača dugova.

U Hrvatskoj tržište dugovima nije uređeno, iako je EU i donijela propise i trebamo ih implementirati, nismo to napravili i zbog toga utjerivači dugova praktički djeluju izvan zakona. Igraju igru koja samo njima odgovara po svojim pravilima, a brojni građani su zbog toga u izuzetno nepovoljnoj poziciji da ih se maltretira i da doslovno ne znaju koliko duga moraju platiti, istaknuo je.

„Tražimo da se promijeni način na koji funkcionira prodaja dugova, tako da se ne može prodavati dugove bez pristanka dužnika, koje može biti dano najranije 60 dana prije nego što će doći do prodaje duga i da se prodaja dugova može činiti samo onim institucijama koje su regulirane i nad kojima netko pazi”, naveo je Grbin.

Rekao je kako je ‘tragično da Vlada nema hrabrosti čak ni dati očitovanje na ovaj Zakon‘ koji je više od dva mjeseca u proceduri. Zato će HDZ i ostali iz vladajuće većine sutra dati do znanja građanima "jesu li im na prvom mjestu interesi ljudi kojima treba pomoć i zaštita ili su im na prvom mjestu interesi utjerivača dugova", izjavio je Grbin.

Ivana Kekin (Možemo) rekla je kako traže da se dugovi ne smiju prodavati bez da dužnici budu obaviješteni o tome kome i kada se prodaju.

„U Hrvatskoj agencije i fizičke osobe koje ni na koji način nisu regulirane, mogu kupiti dug i nakon toga maltretirati, zivkati, ponižavati i prodavati osobne podatke građana, koji uopće ne znaju kome je njihov dug prodan”, upozorila je.

Ustvrdila je kako Vlada i HNB peru ruke i kažu da se to njih ne tiče i da će se to u budućnosti regulirati. Važno je vidjeti što će govoriti i kako će glasati vladajuća većina, brinu li za građane ili za agencije, zaključila je Kekin.