Sudjelovanje u Domovinskom ratu kao olakotna okolnost Ivi Sanaderu osuđenome za ratno profiterstvo nije originalna kreacija sutkinje Županijskog suda u Zagrebu Jasne Galešić.
Sutkinja je u ponovljenom suđenju bivšemu premijeru odredila kaznu zatvora od 2,5 godine radi 3,6 milijuna kuna koje si je strpao u džep kao proviziju od kredita koji je dala Hypo banka za gradnju veleposlanstava.
Sudjelovanje u Domovinskom ratu kao olakotna okolnost prilikom određivanja kazne proizlazi iz stava Vrhovnog suda koji je bio zauzet povodom Sanaderove žalbe na prvu presudu. Sanader je, naime, prvi puta za ratno profiterstvo bio osuđen 2012. godine kada mu je sudac Ivan Turudić u predmetu Hypo i uzimanju mita u slučaju Ina - MOL odredio jedinstvenu kaznu zatvora od 10 godina. Sanaderova obrana se žalila na presudu suca Turudića, a Vrhovni sud je 2014. godine donio odluku kojom je potvrdio prvostupanjsku presudu, ali je Sanaderu smanjio kaznu na 8,5 godina zatvora.
Osnovana žalba
U obrazloženju je Vrhovni sud zauzeo stav da je bivšem premijeru prilikom odmjeravanja kazne trebalo vrednovati sudjelovanje u Domovinskom ratu.
- Žalba optuženika u odnosu na odluku o kazni je osnovana. Naime, iako je sud prvog stupnja ispravno utvrdio sve okolnosti o kojima ovisi vrsta i mjera kazne, neke od njih je, prema ocjeni ovog suda drugog stupnja, propustio adekvatno vrednovati. Stoga je u pravu optuženik kada ističe da prvostupanjski sud bez opravdanog razloga nije cijenio olakotnom činjenicu da je do sada neosuđivan te da je propuštena ispravna ocjena okolnosti da je bio sudionik Domovinskog rata, pri čemu je za te okolnosti izostalo i njihovo pravilno vrednovanje - navodi se u obrazloženju Vrhovnog suda iz 2014. godine.
Sada je jasno da je Vrhovni sud prvi Sanaderu uzeo u obzir sudjelovanje u Domovinskom ratu ne preispitujući pritom kakve je naravi bilo to sudjelovanje i koliko je trajalo, i to kada mu je prije četiri godine Turudićevu kaznu od 10 godina zatvora smanjio na 8,5 godina.
Relativizacija
- Naime, kazneni zakon, propisujući opća pravila za izbor vrste i mjere kazne, određuje da će sud uzeti u obzir, među ostalim i okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegova ponašanja sa zakonom. Pritom valja naglasiti da istaknute okolnosti trebaju imati svoj doseg ponajprije u garantivnoj funkciji kaznenog zakona, a također i u pitanju individualizacije kazne, čije se ostvarenje sastoji upravo u zahtjevu da se u okvirima svih utvrđenih i pravilno vrednovanih okolnosti optuženiku izrekne takva sankcija, koja će, što je više moguće, biti prilagođena potrebama njegove resocijalizacije.
Prema tome, činjenica da optuženik ranije nije dolazio u sukob sa zakonom kao i njegov angažman u Domovinskom ratu, iako ovu potonju okolnost valja djelomično relativizirati, posebice u odnosu na inkriminaciju pod toč. 1. izreke, moraju imati, zajedno s ostalim utvrđenim olakotnim i otegotnim okolnostima, odraza na kaznu u konkretnom slučaju - isticalo se u odluci Vrhovnog suda prije četiri godine kada se odlučivalo o Sanaderovoj žalbi. Sutkinja Galešić koja je ponovo sudila bivšem premijeru nije, stoga, bila originalna kada je sudjelovanje u Domovinskom ratu uzela Sanaderu kao olakotnu okolnost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....