ŽIVOT NA OTOCIMA

Sabor: I vladajući i oporba za Zakon o prijevozu u linijskom obalnom prometu

Cilj zakona je povećanje postojećih i uvođenje novih brodskih linija radi bolje mobilnosti i boljih uvjeta života na otocima

Sumrak u splitskoj trajektnoj luci

 Bozidar Vukicevic/Cropix

Saborski zastupnici, i vladajući i oporbeni, podržali su u srijedu konačni prijedlog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, istaknuvši značaj prometne povezanosti otoka s kopnom radi unaprjeđenja uvjeta života i boljega gospodarskog razvoja.

Predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog zakona, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver istaknuo je kako je cilj tog zakona trajna povezanost otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno te povećanje postojećih i uvođenje novih linija radi bolje mobilnosti, bržeg prijevoza, ujednačenog razvoja županija i boljih uvjeta života na otocima.

Naglasio je kako se novim zakonom, među ostalim, preciznije uređuje pitanje povlaštenog i besplatnog prijevoza te osigurava besplatan prijevoz vatrogascima i njihovim vozilima neovisno o tome da li se radi o djelatnicima profesionalnih postrojbi ili članovima dobrovoljnih vatrogasnih društava.

"Vjerujem da će zakon pridonijeti učestalijim linijama te boljoj i kvalitetnijoj usluzi, prije svega otočanima”, poručio je je Bilaver.

Navodeći da će podržati prijedlog zakona Arsen Bauk (Klub SDP) rekao je kako, što se tiče prava na povlašteni ili besplatni prijevoz, ima dilemu oko prebivališta kao osnove za ostvarivanje prava.

Smatra da bi bilo životnije i logičnije da je boravište osnova za ostvarivanje prava jer, ako netko ima prebivalište na otoku a boravište npr. u Belom Manastiru, u Osijeku ili bilo gdje drugdje, onda dok mu traje tamo boravište - nije logično da ima povlasticu. S druge strane, ako neka osoba ima prebivalište u Osijeku ili negdje drugdje a boravište na otoku, onda je, smatra, logično da ima pravo na povlašteni prijevoz.

Bauk je rekao i kako ne vidi razlog da osoba s otoka koja jednom godišnje ide na kopno ima povlasticu, a osoba s kopna koja svakodnevno zbog posla ide na otok nema povlasticu, čak ni na broj putovanja.

Da će prijedlog Zakona podržati uime Kluba zastupnika Centra i GLASA-a najavila je i Marijana Puljak rekavši kako je taj prijevoz od životne važnosti stanovnicima radi gospodarskog razvoja, unaprjeđenja uvjeta života te rada ljudi na otocima.

S tim se složila i Marina Opačak Bilić (Klub Socijaldemokrata) istaknuvši kako bez kvalitetne povezanosti, koje mora postojati cijele godine, život na otocima će se samo smanjivati. Upitala se i hoće li stanovnici Pelješca zbog skore izgradnje mosta izgubiti postojeće brodske linije.

Urša Raukar Gamulin (Klub zeleno-lijevog bloka) smatra da je ovaj zakon stanovnicima otoka možda čak i važniji od Zakona o otocima jer je, ocjenjuje, presudan uvjet za zaustavljanje odlaska ljudi i omogućavanje lakšeg života na otocima. "Poboljšanje uvjeta života naših građana na otocima je sasvim sigurno jedan od demografskih prioriteta", rekla je upozorivši na loše demografske podatke posljednjeg Popisa stanovništva.

Poručila je i kako su otočani u razgovoru s njom izrazili nadu da će taj zakon biti dobra mjera za razvoj gospodarstva ili bar održavanje gospodarstva bez pada, prije svega na manjim otocima. Naglasila je i da je za bolju demografsku situaciju na otocima izuzetno važna i kvalitetna hitna helikopterska služba na otocima.

Istaknuvši da je taj zakon još jedan iskorak u boljem prometnom povezivanju otoka, Branko Bačić (Klub HDZ) je istaknuo da je riječ o 51 državnoj liniji (trajektna, klasično brodska ili brzo brodske) te da se u tom pomorskom prometu podrazumijeva oko 14 milijuna putnika i 3,5 milijuna vozila.

Naveo je i kako za odvijanje pomorskog prometa država godišnje iz proračuna izdvaja oko 315 milijuna kuna.

Podsjetivši da Jadrolinija ove godine slavi 70 godina od osnivanja, Bačić je istaknuo da je ona u posljednjih 15 godina napravila ogroman iskorak u nabavi boljih i bržih brodova te pomlađivanju flote. Uz to, i privatni brodari su se, uz Jadroliniju, okrenuli brzom brodskom prometu i nabavi katamarana što je dovelo do još boljeg i kvalitetnijeg povezivanja otoka.

Bačić je poručio i da Pelješac, iako dobiva most, treba ostati otok jer ako su otoci Pag, Krk, Murter i Čiovo ne vidi razloga zašto to ne bi bio i Pelješac. Drži i kako i još neko vrijeme treba ostaviti trajektnu liniju Trpanj-Ploče s obzirom da su stanovnici Pelješca i Trpnja s Pločama povezani gospodarski, ali i po pitanju školovanja djece i slično.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 07:32