Sabor: Hrvatska kroz razvojnu pomoć najviše pomagala jugoistočnu Europu i BiH

Više od 80 posto ukupne hrvatske razvojne pomoći bilo je u prošle dvije godine usmjereno prema jugoistočnoj Europi, ponajprije Bosni i Hercegovini, istaknuto je u četvrtak u saborskoj raspravi o Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći Republike Hrvatske inozemstvu za 2017. i 2018. godinu.

Službena razvojna pomoć Hrvatske je u 2017. godini iznosila 355,26 milijuna kuna, a u 2018. godini 452,63 milijuna kuna, pri čemu je multilateralna pomoć činila 72 posto, bilateralna 23 posto, a pet posto bilo je namijenjeno pružanju humanitarne pomoći, izvijestila je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

Novac se usmjeravao uglavnom, dvije trećine, u doprinos općem proračunu EU za razvojnu pomoć, a od preostalih financijskih sredstva najveći dio usmjeren je na jugoistočnu Europu i BiH, rekla je Bušić.

Od multilateralnih doprinosa izdvojila je doprinos Kriznom uzajamnom fondu Europske unije za stabilnost i borbu protiv glavnih uzroka nezakonite migracije i raseljavanja u Africi, u koji je Hrvatska u dvije godine uplatila 600 tisuća eura, te doprinos od 50 tisuća američkih dolara u 2018. Svjetskom programu za hranu (WFP), usmjeren za suzbijanje gladi u Jemenu.

Istaknula je i kako Hrvatska trenutačno izdvaja 0,1 posto BND-a za razvojnu pomoć , a cilj novih država članica EU je 0,33 posto BND-a.

Davor Ivo Stier (HDZ) je rekao kako je većina razvojne pomoći usmjerena prema BiH jer situacija ondje izravno utječe na nacionalnu sigurnost Hrvatske. "Riječ je o jedinstvenome geostrateškom prostoru gdje je nužno to povezivanje, energetsko, prometno i gospodarsko", istaknuo je.

Spomenuo je i Venezuelu te s tim u vezi potrebu da se učini više kako bi se Hrvatima koji ondje žive otvorio put da dođu živjeti u Hrvatsku.

Joško Klisović (SDP) je istaknuo da razvojna pomoć nije bacanje novca, nego instrument kroz koji se mogu ostvariti hrvatski interesi. Zato, smatra, treba jasnije definirati koji su naši interesi i ciljevi koji se žele postići kroz razvoju pomoć.

Vesna Pusić (Glas) ocijenila je međutim kako izvješće pokazuje da službena razvojna pomoć polako nestaje jer, tvrdi, od 504 projekta samo se 12 do 15 bavilo razvojnom pomoći, a sve ostalo odnosilo se na potporu Hrvatima izvan Hrvatske, ponajprije u jugoistočnoj Europi i BiH.

"Primjerice, 40 milijuna kuna plaćeno je veledrogerijama za dugove, to nije razvojna pomoć, to je pomoć proračunu, može se tumačiti i kao pomoć Hrvatima u BiH, ali to nije razvojna pomoć", ustvrdila je i dodala da Glas zato neće poduprijeti to izvješće.