Odluka Slovenije da na granici s Hrvatskom uvede granične kontrole zbog dizanja razine sigurnosti nakon terorističkih napada u Europi, a koji su povezani s ilegalnim migrantima i ratom u Izraelu i Palestini, nije potaknula reakciju hrvatskih vlasti.
Hrvatska odbija pomoć drugih susjednih država u čuvanju vanjske granice, ne želimo Frontex kod nas, nego u Bosni i Hercegovini, na granicama je režim isti kao što je bio i prije tih događaja, a razina sigurnosti nije podignuta na veću razinu.
Hrvatska policija, kažu stručnjaci, radi sve što može na granici, u skladu s pravilima Europske unije, strože granične kontrole prema Mađarskoj nemaju smisla, jer je to zapravo izlazni, a ne ulazni pravac, vanjska granica Unije prema BiH strogo se štiti, koliko se može štititi, vojska na granici nema nikakva smisla, a ograde, kažu nam neslužbeno u MUP-u, ne bi spriječile valove.
Jedina učinkovita mjera koja bi smanjila priljev ilegalnih migranata na vanjskim granicama EU, kažu nam izvori iz MUP-a, jest promjena Uredbe o postupku azila EU, koja se očekuje do kraja mandata ove Komisije.
Ta Uredba omogućila bi državama da po hitnom postupku vraćaju ilegalne migrante tamo odakle su došli. U to bi onda trebao biti uključen Frontex sa svojom opremom, odnosno osiguravati zrakoplove koje bi prevozili ilegalne migrante u njihovu domovinu.
U Hrvatsku je ove godine ušao rekordan broj - više od 60.000 ilegalnih migranata.
- Vojska nije obučena za takve zadatke, oni imaju svoju ustavnu zadaću, a policajci su obučeni i imaju svu opremu. Uz 6700 policajaca koji čuvaju granicu tu je i 2000 pripadnika interventne i specijalne policije koji djeluju na terenu. Mađarska ima ogradu, pa im ulazi više migranata nego u Hrvatsku, a konfiguracija terena u Hrvatskoj takva je da ograda ne bi bila učinkovita. Zato je jedino rješenje novi Pakt o migracijama i azilu te sporazum s Frontexom da vraćamo ilegalne migrante po hitnom postupku - pojašnjava nam sugovornik iz MUP-a.
Problem je u BiH
Problem je, kaže, i BiH, gdje se migranti samo puštaju prema Hrvatskoj, a to bi, smatra, trebao riješiti Frontex, koji bi došao u susjednu državu.
- Granica s BiH toliko je velika da priljev migranata ne bi zaustavilo ni triput više policajaca, osim uz upotrebu sile. Hrvatska policija neće dopustiti skupine organiziranog kriminala, nama je najvažnija domaća sigurnost, i Hrvatska neće postati hot spot - poručuju za Jutarnji iz MUP-a, te najavljuju kako će za nekoliko tjedana biti spreman novi registracijski centar u Dobrom Dolu u općini Krnjak, a njegov kapacitet bit će do 500 ljudi.
Hrvatska ne želi podizanje ograda na vanjskoj granici EU, odnosno prema BiH, iako ograde, čini se, više nisu tabu tema, niti o njima govori samo radikalna desnica. Tako se šef Europskih pučana Manfred Weber, grupacije kojoj je i HDZ član, početkom godine založio da se grade ograde na vanjskim granicama.
Prije točno dvije godine 12 država članica potpisalo je pismo kojim su tražili da Unija financira gradnju ograda, a u veljači ove godine, uoči Europskog vijeća, isti zahtjev potpisale su Danska, Litva, Latvija, Estonija, Slovačka, Grčka, Malta i Austrija.
Hrvatska je uvijek bila protiv toga, uz argument da ne želimo graditi ogradu prema susjednoj državi u kojoj živi toliko Hrvata.
Željko Cvrtila, kriminalist i konzultant za upravljanje i sigurnost, smatra kako EU takvim pristupom prema migrantima potiče ljude da ilegalno prelaze granicu.
- Mi imamo 6700 policajaca. Kada tu brojku podijelite na četiri smjene, kada odbijete administraciju i one koji su odsutni zbog bolovanja i slično, u najboljem slučaju imate 1200 policajca koji čuvaju granicu dugu 1350 kilometara. To znači da imate manje od jednog policajca na kilometar granice. I da stavite 50 ljudi na jedan kilometar, s ovim metodama koje imaju naši policajci, ne možete braniti granicu - upozorava Cvrtila.
Nema posla za vojsku
Policajci, dodaje, prema takvim propisima ne smiju ispaljivati gumene metke, suzavac, ne smiju upotrijebiti fizičku snagu, pa im preostaje samo da se naguravaju.
- Ako ih silom sprečavaju, onda smo nehumani. Prema sadašnjim pravilima, stimulira se ilegalne prelaske, jer vi i ja, da sada hoćemo ilegalno prijeći granicu iz BiH u Hrvatsku, kao državljani EU, dobili bismo visoku kaznu, i možda 30 dana zatvora. Ilegalni migranti dobiju papir prema kojem se mogu slobodno kretati po Hrvatskoj kako žele, toplu odjeću, hranu i smještaj - kaže Cvrtila.
Vojska, kaže, tu ne bi imala što raditi, nije ni za brutalne metode, ali jest, ističe, za ogradu na vanjskoj granici.
Prošle godine, prema podacima Frontexa, registrirano je preko 330.000 ilegalnih migranata, a najviše, čak 144.000 prošlo je zapadno-balkanskom rutom. Do kraja rujna ove godine već je registrirano nešto manje od 290.000 ilegalnih migranata, a na našoj ruti preko 81.000. Od toga je najviše bilo Sirijaca, više od 45.000, a potom je najviše onih za koje se ne zna odakle su došli, odnosno bez dokumenata, njih čak 18.000. U Hrvatskoj je najviše Afganistanaca i Turaka.