RUPA U PRORAČUNU 6,6 MILIJARDI! Otkrivamo mjere za smanjenje minusa u budžetu

Iako je ministar financija Slavko Linić rekao da će deficit proračuna morati smanjiti za “nešto više od tri milijarde kuna”, da bi postigao ciljeve koje je postavila Europska komisija, potrebe stezanja, međutim, daleko su veće. Kako stoji u dokumentu EK, smanjenje strukturnog deficita za 0,5 posto podrazumijeva “prihvaćanje konsolidacijskih mjera od 2,3 posto BDP-a u 2014. te jedan posto BDP-a u 2015. i 2016.” To znači da Vlada mora smanjiti deficit za 2,3 posto BDP-a, a ne 1 posto BDP-a, kako je najavio Linić. Do te je razlike došlo jer EK polazi od procjene da bi deficit u 2014. bez poduzetih mjera bio 6,4 posto BDP-a, a Linić procjenjuje da bi iznosio 5,5 posto BDP-a.

Zadovoljan ministar

To znači da bi 2014. smanjenje deficita trebalo iznositi “nešto više” od šest (6,6) milijardi kuna, a dvije godine po oko tri milijarde kuna. No, ministar Linić zadovoljan je činjenicom da je za prilagodbu dobio tri, a ne dvije godine i očekuje da će do kraja godine biti donesene potrebne mjere. Zadovoljni su i analitičari jer će konačno krenuti fiskalna konsolidacija, premda im se prilagodba od oko šest milijardi kuna u prvoj godini čini preambicioznom i teško dostižnom, pogotovo zbog toga što će dio 2014. proteći u ispunjavanju procedure.

No, Vlada više nema uzmaka i novi set mjera na strani prihoda i rashoda morat će staviti na stol. - Bojim se da će prilagodba i ovaj put uglavnom ići kroz povećanje prihoda - kaže jedan ekonomist. Uostalom, sam je Linić prvu mjeru najavio već za ovaj tjedan, i to na prihodovnoj strani.

Glavni partner u Vladi, HNS, i dalje ustrajava na pozicijama da “do kraja mandata nema novih poreza”. Očito je da će koalicijski partneri morati dogovoriti kako će “namaknuti” šest milijardi kuna, koje će poreze povećati i koje će rashode smanjiti. Kada bi se pitalo Linića, nema dvojbe da bi to bio porez na nekretnine za koji se procjenjivalo da bi mogao donijeti oko dvije milijarde kuna. No, mnogo je izvjesnije da će Vlada krenuti sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji je prošao proceduru savjetovanja s javnošću.

Nova pravila za udruge

Riječ je o novim pravilima poslovanja oko 50.000 udruga (nogometni klubovi, humanitarne organizacije, komore, sindikati...), od kojih su mnoge dobrostojeće. Ako od tih usluga godišnje ostvaruju prihod veći od 250 tisuća kuna, postat će poduzeća i plaćati sve poreze. Ako od biznis usluga ostvare manje od 250 tisuća kuna, plaćat će porez na dobit. Budući da neprofitne udruge imaju prihod od oko 4,5 milijardi kuna, od čega iz proračuna dobivaju oko 1,5 milijardi kuna, u Ministarstvu financija računaju da bi novi zakon mogao donijeti i do milijardu kuna. Protiv ovog poreza vjerojatno se neće buniti ni HNS.

Rast prihoda izgledan je i kroz povećanje broja građana koji će ubuduće plaćati participaciju u zdravstvu, od čega se trenutno ubere tek oko 90 milijuna kuna godišnje. Ekonomisti ne isključuju ni oporezivanje štednje građana koja iznosi 181,5 milijardi kuna. Na taj bi se način moglo prikupiti i do 500 milijuna kuna. Veći broj europskih zemalja zadnjih je godina uveo porez na financijske transakcije (obveznice, dionice, financijske usluge). Slovenija je, primjerice, na taj način došla do prihoda od 50 milijuna eura.

Kad je riječ o rashodima, najveći prostor za uštede traži se u zdravstvu kojemu je ove godine proračun povećan za oko tri milijarde kuna, na oko 24,5 milijardi kuna. Može se očekivati dodatnu štednju na lijekovima, racionalizaciju sustava, kao i stavljanje nekih usluga na tržište. U 2014. očekuje se da će i ministar obrazovanja više štedjeti i dati doprinos smanjenju ukupne mase plaća iz proračuna. Tome bi moglo pridonijeti i otpuštanje dijela zaposlenih, kao i novi Zakon o plaćama državnih službenika. Rashodi će se vjerojatno smanjti i u području socijalne skrbi, osobito za dječji doplatak i subvencije.

Bez vjerodostojnosti

Od zemalja koje su prošle proceduru prekomjernog deficita najimpresivnije rezultate postigla je Latvija koja je u tri godine, 2009. - 2012., rashode smanjila za čak 11 posto BDP-a. U hrvatskom slučaju to bi značilo smanjenje za oko 33 milijarde kuna ili četvrtinu proračuna. Dok su baltičke zemlje uglavnom rezale rashode, većina drugih zemalja ujedno je povećavala i prihode. Slovenija je, primjerice, povećala PDV i trošarine na duhanske proizvode, te uvela porez na transkacije, a smanjila plaće u javnom sektoru, ukinula indeksaciju mirovina i smanjila socijalne naknade.

Sve te mjere u javnosti su branili premijeri zemalja i uglavnom su ispunjavale postavljene ciljeve. Hrvatska praksa, gdje ministar financija najavljuje i odustaje od pojedinih mjera, nije stekla potrebnu vjerodostojnost. Za ostvarenje ambicioznih ciljeva koje je postavio EK očito će je trebati mijenjati.