Rohatinski: ‘Puštamo Ljubljansku banku ako vratite dugove’

ZAGREB - Šapat iz diplomatskih krugova kako bi Slovenija, nakon za Hrvatsku pozitivnog ishoda referenduma o arbitraži, ipak mogla blokirati hrvatske pregovore s Europskom Unijom, ovaj puta zbog zabrane ulaska Novoj Ljubljanskoj banci u Hrvatsku , nije izazvao uzbuđenje u domaćim političkim krugovima.

- Da je referendum završio drukčije, danas vjerojatno nitko ne bi vadio Ljubljansku banku iz zapećka - jasan je bio Mladen Vedriš, bivši ministar i jedan od politički najaktivnijih samostalnih analitičara.

Ni HNS-ov najveći biznismen Radimir Čačić najnoviju inicijativu iz Ljubljane ne smatra ozbiljnom. - Ako i jest točno to što piše, onda vjerujem da je to puhanje na hladno. Ne vjerujem da bi itko danas bio spreman na povlačenje takvog poteza - rekao nam je Čačić.

Bilateralno pitanje

Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, čovjek u kojemu slovenski bankari danas prepoznaju najveću prepreku za svoje širenje na Hrvatsku, jučer je jedini od naših sugovornika problemu bio spreman pristupiti ozbiljno i vrlo izravno.

- Nije nikakva novost da Slovenija nastoji rješenje problema Nove Ljubljanske banke ugraditi u naše pregovore s Europskom Unijom. Dosad im to nije uspijevalo jer stav Bruxellesa uvijek je bio da je to bilateralno pitanje i da EU ne može i neće vršiti pritisak ni na jednu od zainteresiranih strana - rekao je Rohatinski.

Banka u Baselu

Po njegovu mišljenju, kako se pregovori privode kraju, stav svake pojedine zemlje dobiva na težini, jer riječ je ipak o sporazumu koji se na kraju mora ratificirati.

- Prema našim informacijama, koje zasad nisu službene, Slovenija će opet pokušati postaviti u hrvatske pregovore s EU problem Nove Ljubljanske banke, ovaj put kroz poglavlje o kretanju kapitala. Mi službeno još ne znamo što će oni predložiti, ali postoje naznake da će se Hrvatsku pokušati nagovoriti na nastavak pregovora pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS) - istaknuo je Rohatinski.

Da će se pitanje devizne štednje rješavati pod pokroviteljstvom BIS-a piše u Ugovoru o sukcesiji. Ti pregovori su održani tijekom 2001. i 2002. godine i završili su neuspješno. Stav Hrvatske tada je bio da je time konzumirana mogućnost iz ugovora o sukcesiji i da se rješenje treba potražiti na nekoj drugoj instanci ili na sudu. Sljedećih osam godina proteklo je bez pomaka.

Da bi se pregovori o sukcesiji obnovili mora postojati suglasnost svih zemalja sljednica bivše Jugoslavije. To više nije bilateralno pitanje Hrvatske i Slovenije.

- Ako bi svi ostali pokazali spremnost za obnovu pregovora, mislim da nema nikakvog razloga da mi odbijemo na njima sudjelovati - smatra Rohatinski. Pritom je posve jasan u tome da eventualno obnavljanje pregovora ne znači promjenu stava HNB-a prema ulasku NLB-a u Hrvatsku.

- Spremni smo na obnavljanje pregovora pod pokroviteljstvom BIS-a, ali nema govora o davanju dozvole NLB-u prije nego što se štedišama Ljubljanske banke namire dugovi.

Odgađaju rasprave?

Novi pregovori otvorili bi, međutim, Sloveniji vrlo osjetljivo pitanje u Bosni i Hercegovini, gdje također postoje veliki dugovi zbog neisplaćene štednje u Ljubljanskoj banci.

Baš u nekoliko sudskih procesa koji su pokrenuti u BiH Rohatinski danas i vidi mogući razlog za obnavljanje sukcesijskih pregovora. - Možda tako Slovenci pokušavaju odgoditi sudske rasprave - kaže. Ali, upozorava, ako želimo naći rješenje, moramo sjesti zajedno za stol.

Vedriš: Hrvatska treba preuzeti inicijativu

Mladen Vedriš smatra da je nova inicijativa prije svega slovenska unutarnja reakcija na ishod referenduma.

Hrvatska bi, kaže Vedriš, sada trebala preokrenuti stvari u svoju korist i preuzeti inicijativu. Postoji još niz problema koje imamo sa Slovenijom. Idemo ih sve staviti na stol i zajedno sa Slovencima organizirati poseban task force za njihovo rješavanje. Ako smo granice riješili arbitražom, možda tako možemo dogovoriti i pitanje banaka? Dug hrvatskih kompanija Ljubljanskoj banci, koji je procijenjen na 404 milijuna eura, posve je drugo pitanje. Svaka banka snosi rizik za vlastito poslovanje i ta se pitanja ne smiju miješati. Ukupni zahtjevi hrvatskih štediša prema staroj Ljubljanskoj banci iznose oko 172 milijuna eura.