U hrvatskim je rodilištima lani bilo 36.346 poroda u kojima se rodilo 36.991 dijete, od kojih 36.854 živorođena, a 137 mrtvorođenih, stoji u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2021. godinu.
Izvješće potvrđuje i neke trendove u posljednjih desetak godina, među kojima i činjenicu da su trudnice sve starije, da je sve više poroda carskim rezom te smanjenje broja poroda među djevojkama mlađim od 14 godina.
Naime, 33,71 posto rodilja imalo je između 30 i 34 godine, a njih čak 20,05 posto između 35 i 39 godina. U dobi od 25 do 29 godina rodilo je 28,11 posto žena, a dobra je vijest da su bila samo tri poroda u dobi od 14 godina i mlađih. Nastavlja se i smanjenje broja trudnica mlađih punoljetnica kojih je lani bilo 466, a pet godina prije 752.
Zabrinjavajući trend
Stručnjaci ističu da se porast broja poroda nakon 30. godine povezuje s produljenim školovanjem žena, kasnijim zapošljavanjem, ali i nemogućnošću rješavanja stambenog pitanja te promjenama društvenog stava prema formiranju obitelji. Zabrinjavajuće je ipak što sve manje žena odlučuje roditi u dobi koja je prema biološkim i medicinskim kriterijima optimalna za rađanje. Istodobno s porastom dobi prve trudnoće raste i broj parova koji pomoć traže u medicinski potpomognutoj oplodnji.
Dob trudnica osobito se povećava od 2016. dok je prethodnih godina najviše žena rađalo u dobi od 25 do 29 godina. Jedan od pokazatelja razvoja medicine su i podaci o udjelu živorođene djece majki starijih od 35 godina u razvijenim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Primjerice, 1995. godine taj je udio bio 9,16, a prije dvije godine 23,58, slično kao i u Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj i Austriji.
Zanimljivi su i podaci o liječničkim kontrolama trudnica koje mogu imati značajan utjecaj na tijek i ishod trudnoće, a iz kojih je vidljivo da je pandemija koronavirusa imala popriličan utjecaj. Naime, čak 587 rodilja ili njih 1,6 posto uopće nije kontroliralo svoju trudnoću, dok je taj broj u 2020. bio upola manji, odnosno na pregledima nisu bile 282 žene ili njih 0,8 posto. Jedan do tri puta pregledano je 519 trudnica, ali najviše je njih, 71,5 posto, ipak imalo optimalni broj pregleda. Najbolje je da prvi pregled bude do navršenih osam tjedana trudnoće, a to je lani učinilo 67,4 posto trudnica.
Ovo izvješće HZJZ-a potvrđuje i trend smanjenja broja spontanih poroda te povećanja broja poroda carskim rezom. Podaci govore da je lani 25.719 žena rodilo spontano, 1,5 posto na vakuum, 4,6 posto poroda bilo je "na zadak", a 10.016 ili 27,6 posto carskim rezom, što je za jedan postotak više nego godinu prije. Prema izvješću OECD-a, te se stope kreću od 148 na 1000 poroda u Izraelu do 550 u Turskoj. U susjednoj Sloveniji ta je stopa 217, u Austriji 297, a u Hrvatska je 271, što je prosjek europskih zemalja. Problem porasta broja carskih rezova kao načina dovršetka poroda povezuje se s tumačenjem prava trudnica na slobodan izbor. Svaka odluka o operativnom dovršetku poroda trebala bi biti medicinski utemeljena.
Više rizičnih trudnoća
"Brojne su prednosti vaginalnog poroda i za majku i za dijete. Smrtnost majki kod vaginalnog poroda dva puta je manja nego kod carskog reza. I za dijete prednosti su brojne. Tako je pozitivan stres kod vaginalnog poroda bitan za aktivaciju neurološkog razvoja djeteta. Prolaz kroz porođajni kanal znači ranu kolonizaciju majčinim bakterijama čime se aktivira imunološki sustav djeteta", objašnjava pročelnik Zavoda za perinatalnu medicinu KBC-a Zagreb, doc. dr. Gordan Zlopaša. Dodaje da su djeca rođena prirodnim putem manje sklona alergijama i astmi.
"Carski rez, istina, znači spasonosnu operaciju koja može spasiti život i majke i djeteta kad su ugroženi, i to bi zapravo trebala biti vodilja pri odluci. Posljednjih je godina sve više trudnica s 40 i više godina koje imaju rizične trudnoće, a i same neki komorbiditet, što može biti indikacija za carski rez. U svakom slučaju, trebao bi postojati razlog da se odustane od prirodnog poroda", zaključuje doc. dr. Zlopaša.