AKCENT

Rizik mjera mogao bi biti viši od onog koji dolazi kao posljedica infekcije: Koliko će biti kolateralnih žrtava pandemije?

Procjenjuje se samo u prvoj godini 6270 mrtvih više zbog zakašnjele dijagnoze karcinoma, a to je zapravo optimistična procjen
 Bryan R. Smith/AFP
Objavljeno: 23. veljača 2021. 22:32

Ministar zdravstva Vili Beroš na jučerašnjoj je presici epidemiološkog stožera de facto potvrdio tešku "dijagnozu" iz velike analize Jutarnjeg lista koja je upozorila na vrlo visok pad broja pregleda, terapija i zahvata u baš svim hrvatskim bolnicama kao vrlo velik problem hrvatskog zdravstva.

U ovom trenutku, primjerice, znamo da je broj medicinskih usluga koje su sve bolnice pružile u 2020. oko 20 posto manji nego u 2019. godini. Isto tako, u ovom trenutku možemo vidjeti ogromnu razliku u broju terapija i zahvata kod vrlo teških dijagnoza kao što su karcinomi, ali i krajnje zabrinjavajuće smanjenje medicinskih intervencija kod svih bolesti uz koje se, što se kaže, može živjeti, ali uz patnju; fizičku bol ili duševno trpljenje.

No, mi u Hrvatskoj, kao niti većina drugih zemalja, još ne znamo koliko već imamo i koliko ćemo dugoročno imati kolateralnih žrtava pandemije, odnosno strogih epidemioloških mjera koje su zaustavile protočnost bolničkog sustava. Taj broj žrtava možda će se kroz godine mjeriti tisućama, možda desecima tisuća. U Udruzi pacijenata u ovom trenutku strahuju da je možda rizik mjera protiv covida viši nego onaj koji dolazi kao posljedica infekcije SARS-CoV-2 virusom.

The Lancet, vjerojatno najcjenjeniji znanstveni časopis na svijetu, objavio je u veljači istraživanje Guntera Kampfa i Martina Kulldorffa koji su napravili analizu benefita/rizika mjera za kontrolu covid-19 pandemije u kojoj su došli do zaključka da je kolateralna šteta za zdravlje građana, citirajmo, supstancijalna. Koliko je zapravo strašna ta riječ - "supstancijalno". Između siječnja i ožujka 2020. u Sjedinjenim Državama tretman ishemijskih moždanih udara bio je, pišu, "supstancijalno" niži, što je odgodilo odgovarajuće tretmane. Što mislite kako završavaju ljudi s odgođenim terapijama moždanih udara?

Nadalje, Kampf i Kulldorff nam otkrivaju da je u domovima za skrb i hospicijima u Britaniji zabilježen 41-postotni rast broja smrti zbog akutnog koronarnog sindroma, 39 posto više udara te 25 posto više srčanih zatajenja. To su prve prebrojene i one najvidljivije žrtve; nešto poput vrha ledene sante. Broj onih koji će umrijeti i(ili) patiti zbog zakašnjele terapije ili zahvata u 2020. i 2021. bit će daleko viši.

U njemačkim bolnicama tijekom prvog lockdowna između 12. ožujka i 19. travnja zabilježeno je 16,5 posto manje raka mjehura, 18,4 posto karcinom želuca, 19,8 posto raka pluća, 22,3 posto karcinoma crijeva te 31,1 posto karcinoma prostate. Ponovimo pitanje: kako to može završiti? Oko 60 posto pao je broj zakazanih kemoterapija u Engleskoj, a hitni pregledi kod sumnji na karcinom smanjeni su za 76 posto.

Procjenjuje se samo u prvoj godini 6270 mrtvih više zbog zakašnjele dijagnoze karcinoma, a to je zapravo optimistična procjena. Zakašnjele dijagnoze i tretmani u pet godina od dijagnoze govore o 7,9-9,6 posto više smrti kod raka dojke, te 15,3-16,6 posto više smrti kod kolonrektalnog karcinoma te 4,8-5,3 posto kod raka pluća. Što kad karcinomima pribrojimo sve one s drugim teškim bolestima koji nisu dobili adekvatnu medicinsku skrb tijekom pandemije?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 00:47