VIZIJA MEGAPROJEKTA

Rijeka konačno dobiva pravu rivu, imamo detalje projekta koji će promijeniti vizuru grada!

Realizacijom ove ideje Rijeka bi postala grad koji zaista ima rivu, pješačku zonu od mora do Guvernerove palače, od Žabice do Delte
 MR

Riva u Rijeci mogla bi postati prava riva. Naime, taj grad nema rivu kao veliku, otvorenu prostranu pješačku zonu u središtu uz more, i to najviše zbog svoga prometnog rješenja - sada su to četiri prometne trake Ulice Riva koje sijeku vezu s nastavkom gradskog centra, a u planu su četiri prometne trake u dva smjera.

Međutim, za preobrazbu toga dijela grada postoji odlična ideja, vrlo jednostavno rješenje - da se ta cesta od 900 metara spusti kroz podvožnjak u tunel koji bi imao ulaz na Žabici, na mjestu sadašnjega željezničkog prijelaza, a izlaz kod HNK Ivana pl. Zajca. To bi oslobodilo golemu pješačku zonu veličine 11 nogometnih igrališta za Rivu spojenu s centrom. Rješenja se dosjetio arhitekt Marin Račić, gradski vijećnik i potpredsjednik Odbora za urbanizam i prostorno uređenje Gradskog vijeća Rijeke.

image

Marin Račić

Nera Šimić/Cropix

Planiranje prostora

I, što je najbolje, smatra on, to nije, uvjetno rečeno, skup tunel, nego jednostavan, čiji način gradnje ne bi bio kompleksan ni skuplji od nekih podzemnih garaža.

- Dugo me mučio taj problem jer planirano rješenje s četiri trake u dva smjera nisam vidio kao idealno. Nije najgore ni ovo koje imamo sada, ali nije ni pravo rješenje problema. Jednostavno, imao sam onaj osjećaj kao da me nešto ‘žulja‘ i tako se otvorila ideja koja oslobađa taj važan prostor - kaže Marin Račić, potpredsjednik stranke Centar.

Glavni mu je motiv, tvrdi, da kao arhitekt, kojemu je profesionalni zadatak osmišljavanje najkvalitetnijih rješenja zahvata u prostoru, svoje znanje, od kojeg živi, jednim dijelom vrati zajednici iz koje je potekao i gradu u kojem stanuje.

- Rijeka je prostorno vrlo skučen grad i neobičnog je oblika. Razvučena je uz morsku obalu, a prema zaleđu ‘zarobljena‘ planinama i vjerojatno je, uz Dubrovnik, najizazovniji grad u Hrvatskoj za planiranje prostora. Jedan od većih problema je gradski promet, koji je uvjetovan konfiguracijom terena i prometnicama koje su nastale povijesnim razvojem kroz stoljeća, često bez strukturiranog planiranja - objašnjava.

image

fotomontaža na kojoj vidimo planirano stanje nakon završetka radova

Dodatni sadržaji

Realizacija kompleksa Žabica, novog autobusnog kolodvora s velikom garažom i komercijalnim sadržajima, pokreće lanac realizacija drugih projekata i promjena u okružju koje će uslijediti. Tako se na sadašnjoj rivi uklanja parking od oko 370 parkirnih mjesta jer će u garaži u sklopu autobusnog kolodvora biti oko 800 novih parkirnih mjesta te se dio rive uz obalu oslobađa za pješake. Adamićeva ulica, koja je dijagonalna s rivom i Korzom, postat će pješačka zona, osim za vozila javnoga gradskog prijevoza, a ulica Riva postaje dvosmjerna. Takvi dobri pomaci iznenada će se, smatra Račić, kroz vrlo mogući scenarij, pretvoriti u novu frustraciju.

- Pomaknut ćemo se od Korza za još jednu ulicu prema moru, dakle oslobodit ćemo Adamićevu i onda doći pred zadnju prepreku koja bi trebala završiti kao šetnica do obale, a postat će baš prava-pravcata frustrirajuća prepreka. Ulica Riva, umjesto da postane stvarna riva po definiciji, postaje prema aktualnim planovima još prometnija ulica, koja se samo slučajno zove Riva, a može se zvati i autocesta Žabica - Delta jer će preuzeti sav promet koji sada ide kroz Adamićevu. Imat ćemo gust promet koji će doslovno odsjeći grad od novoformiranog pješačkog prostora obale. Zamislite nervozu i vozača i pješaka - pojašnjava Marin Račić.

Budući da ga je ta situacija, s obzirom na njegovu profesiju, dugo mučila, jedan dan je, kaže, samo pomislio: "Zašto kada uđemo u podvožnjak ispod pruge moramo iz njega odmah izaći? Zašto ne bismo nastavili voziti pod zemljom i izašli na drugom kraju? Dugo i često je razmišljao o tome, komentirao je prijedlog s kolegama, suradnicima, prijateljima i poznanicima i nije našao nijedan opravdan razlog protiv realizacije.

- Rijeka bi ovim projektom dobila ogromnu pješačku zonu u srcu grada, potaknuo bi se boravak na otvorenom, druženje, bilo bi manje prometne gužve, bio bi moguć razvoj raznih dodatnih sadržaja u centru… Jednim jedinim potezom Rijeka bi postala grad koji je istinski sljubljen s morem, koji zaista ima rivu. Jedinstvenu pješačku zonu od mora do Guvernerove palače, od Žabice do Delte. Nitko nije na gubitku.

Dapače, svi su na dobitku: vozači jer neprekinuto voze, bez zaustavljanja na pješačkim prelazima, pješaci koji, ako žele, mogu žmirećki hodati od Korza do rive, a roditelji mogu pustiti djecu da se igraju i trče bez bojazni od jurećih automobila... - opisuje slikovito.

image

Trodimenzionalni prikaz projekta

Šanse za realizaciju

No, zanimalo nas je kakve su šanse za realizaciju.

- Radi se o projektu koji nije u planovima, ni urbanističkim ni financijskim. Na rivi je trenutačno državna cesta DC8 popularne jadranske magistrale, što znači da je to državna investicija na teritoriju Grada Rijeke. Uz dobru volju i suradnju Grada i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, projekt može praktički odmah krenuti u pripremu. A onda što prije i u realizaciju jer ima dosta posla: izmjena planske dokumentacije, izrada projekata, ishođenje dozvola, osiguranje financiranja te na kraju realizacija.

No benefiti za grad su toliko veliki da sve ostalo pada u drugi plan - smatra Račić te dodaje kako je otvoren za razgovore o projektu s gradonačelnikom i ministrom, ako pokažu interes.

Naime, kaže, ne radi e o klasičnom bušenju tunela gdje se moraju dovesti ogromni strojevi koji prodiru kroz živu stijenu. Ovdje bi bili radovi kao da se, kako kaže, radi podzemna garaža - iskopa se cijela trasa, izvede se "tunel" i sve se natkrije završnim slojevima.

- Cijeli taj teren je nasut, tako da tamo i nema velikih stijena koje bi usporile ili drastično poskupile izvedbu. Naravno, tu je i vječno pitanje podzemnih voda i visoke razine mora, ali tehnička rješenja za izvedbu u takvom okruženju postoje već desetljećima i svugdje se primjenjuju - kaže.

Tunel dug oko 900 metara, usporedbe radi, bio bi otprilike dvostruko duži od podvožnjaka koji sada ide ispod novog rotora na ulazu u Zagreb. Ovim projektom oslobodila bi se površina veća od 80.000 kvadrata. U najboljoj varijanti, realizacija je moguća za 3-4 godine, uz mogućnost financiranja iz fondova Europske unije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. ožujak 2024 18:39