KAKO DO DEMOGRAFSKOG USPJEHA

Ressler: ‘Negativni prirodni prirast u EU ne može se više tolerirati‘; Ninčević: ‘Uzalud nam sve ako nemamo djece‘

Ressler napominje kako stabilno gospodarstvo nije jedino važno za uspjeh demografske politike, što se najbolje vidi po zemljama s viskom standardom života poput Njemačke

Karlo Ressler; Dalibor Ninčević

 Tom Dubravec/Cropix; Goran Mehkek/Cropix

Iako je demografska situacija u Hrvatskoj nezavidna jer je svake godine oko 20.000 više umrlih nego rođenih, neki hrvatski gradovi ipak imaju pozitivan prirodni prirast.

Prednjači Solin, a među demografski uspješne spadaju i Kaštela, Dugo Selo, Krk, Imotski, Buzet, Novigrad, Poreč…

„Kako do demografskog uspjeha“ naziv je panela Jutarnjeg lista u kojem su sudjelovali gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler.

„Nažalost, u velikom dijelu Europe demografska situacija je slična, a u posebno je teška u tri baltičke republike i u Rumunjskoj. Europsko je stanovništvo 1960. činilo 14 posto svjetske populacije, a danas je na svega 7 posto. To je ozbiljan problem za Hrvatsku i cijelu Europsku uniju. Više od polovice država članica ima negativni prirodni prirast i to se više ne može ignorirati. Nema jednostavnih rješenja i negativne trendove je teško mijenjati. U Bruxellesu je to pitanju dugo bilo zanemareno, posebno s obzirom na utjecaj negativnih demografskih trendova na gospodarstvo i socijalne sustave. Hrvatska inzistira da se to mijenja i unutar Europske komisije je osnovan portfelj za demografiju koji vodi Dubravka Šuica. Sada smo u fazi kada je ključno osmisliti kvalitetne demografske mjere i uključiti ih u europsku kohezijsku politiku“, ističe Ressler.

„Uzalud nam svi veliki infrastrukturni projekti u Hrvatskoj ako nemamo djece i mladih obitelji. Ponosan sam na činjenicu da smo devetu godinu za redom apsolutni rekorder u Hrvatskoj po prirodnom prirastu. Nalazimo se u blizini Splita, drugog grada po veličini u Hrvatskoj, no mlade obitelji ne bi dolazile u Solin da ga nisu prepoznale kao ugodno mjesto za život“, kaže Ninčević dodajući kako niz godina u Solinu nadograđuju pronatalitetne mjere.

Tako više od trećine svog proračuna Solin izdvaja za predškolski odgoj. Izjednačene su cijene u privatnim i gradskim vrtićima i trenutno se grade dva nova za što je izdvojeno dodatnih 6,5 milijuna kuna. Više od stotinu obitelji s četvero ili više djece od Grada dobiva mjesečnu financijsku potporu.

„Nastojat ću da to i država bolje prepozna. Dobro je ulagati u ruralne krajeve i tamo graditi škole i vrtiće, ali treba i više ulagati u gradove poput Solina jer će gradovi sami sve teže s time izlaziti na kraj. Vlada na nacionalnoj razini to prepoznaje“, naglašava Ninčević, pa otkriva kako Grad Solin raznim mjerama potiče i tvrtke i obrte pogotovo osnivanje novih kako bi ljudi imali posla jer su sigurno radno mjesto i riješeno stambeno pitanje preduvjet za demografsku revitalizaciju.

Ressler napominje kako stabilno gospodarstvo nije jedino važno za uspjeh demografske politike, što se najbolje vidi po zemljama s viskom standardom života poput Njemačke koje svejedno imaju problem starenja stanovništva i niski natalitet.

„Gospodarstvo i dobri životni uvjeti trebaju biti temelj, no bitno je i stvarati atmosferu u kojoj će ljudima biti lakše odgajati djecu jer je to veliko ulaganje koje najviše pada na leđa roditelja iako svako novo dijeti mnogo znači za cijelo društvo. Sva relevantna istraživanja pokazuju da postoji raskorak između želje ljudi za djecom i brojem djece koju doista imaju i koju si mogu priuštiti. Obiteljske politike su u nadležnosti država članica, no EU sada želi osvijestiti da je to zajedničko europsko pitanje koje države neće moći samostalno riješiti. Takve politike su u samim začecima, a sljedeći korak bi trebalo biti osmišljavanje kako demografske mjere uključiti u europski proračun kroz kohezijsku politiku i osvještavanje da ulaganje u infrastrukturu nije dovoljno ako s istoka Europe mlado stanovništvo ide prema Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama“, govori Ressler, koji smatra da EU sredstva treba ulagati i u poticanje ljudi da ostanu u svojim zemljama.

Dobro je, kaže, da ljudi imaju slobodu izbora gdje žele živjeti i koliko djece žele imati, ali to ima svoje naličje. Za Hrvatsku je, dodaje, odlazak, mladih ljudi veliki gubitak. Otkriva i kako ima troje djece i da kao roditelj zna koliko je to zahtjevno.

Prema Ninčevićevim riječima, potrebne su godine da se demografski trendovi poboljšaju. Podsjeća kako su naše bake i djedovi živjeli daleko skromnije od nas, ali su imali više djece. Stoga on zaključuje kako je važno podizati svijest o važnosti imanja što više djece kako bi nacija opstala.

Ressler smatra da nedostatak stanovništva ne možemo riješiti samo useljavanjem ljudi iz drugih zemalja iako je i imigracija naša realnost jer nam u mnogim sektorima nedostaje radne snage. I Ninčević se slaže da ćemo teško opstati bez useljavanja stranaca, no ključno je zadržati hrvatske ljude i pamet u svojoj zemlji i vjeruje da smo na dobrom putu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2022 06:10