Ako je suditi po raspoloženju većeg broja bivših dužnika u švicarskim francima koji su tužili banke, posljednja odluka Vrhovnog suda neće ih pokolebati, te i dalje nastavljaju sudske sporove u kojima potražuju obeštećenje na temelju ništetnih odredbi za promjenjivu kamatu i valutnu klauzulu. A procjene govore da je na sudovima više od 20.000 tužbi.
S druge strane, dužnici koji su čekali konačni pravorijek Vrhovnog suda o pravu na obeštećenje nakon konverzije, teže će se, čini se, odlučiti za podizanje tužbi s obzirom na odluku VS-a prema kojoj imaju pravo samo na zatezne kamate na preplaćeni iznos kredita koji im je banka utvrdila u konverziji. No, ako se za to odluče, to mogu učiniti do lipnja iduće godine, kada za valutnu klauzulu nastupa zastara.
"Kako Vrhovni sud nije donio odluku ni za ni protiv potpunog obeštećenja, sve se nastavlja po starom", kaže Denis Smajo iz Udruge Potrošač, koji je i sam podnio tužbu protiv banke. Na nižim sudovima, a u konačnici i na Vrhovnom sudu, i dalje će se donositi odluke koje ponekad idu u korist potrošača, a ponekad u korist banaka. Ishod će ovisiti o sastavu sudskih vijeća.
Ustavni sud
Brojni klijenti banaka koji su prihvatili konverziju 2015. godine ostali su prilično razočarani posljednjom odlukom Vrhovnog suda, od koje su očekivali da će im osigurati punu restituciju, a na kraju mogu računati samo na zatezne kamate na preplaćeni iznos kredita.
Ako odluka VS-a prođe kontrolu Službe evidencije sudske prakse, što može potrajati i nekoliko mjeseci, predstavnici dužnika procjenjuju da na temelju toga mogu računati na samo 5 do 10 posto iznosa koji bi dobili u slučaju da je prihvaćeno stajalište po kojem bi imali pravo na potpuno obeštećenje. U Udruzi Franak se nadaju da usvojeno stajalište Vrhovnog suda neće proći predstojeću kontrolu, ali ujedno najavljuju i nastavak pravne borbe za ostvarivanje prava na potpuno obeštećenje.
"Nastavlja se naša pravna borba, ništa nije gotovo i VS RH itekako će imati i dalje nedovršenog posla s nama", poručili su. Kako Vrhovni sud nije ni prihvatio ni odbacio pravno shvaćanje o pravu potrošača na obeštećenje, očekuju konkretan odgovor na pitanje: imaju li potrošači koji su prihvatili konverziju i dalje pravo na punu restituciju na temelju ništetnih ugovornih odredaba o kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u švicarskom franku iz temeljnog ugovora?
Govoreći za N1, odvjetnik Udruge Igor Metelko je rekao da im sada predstoji obratiti se Ustavnom sudu koji ima ovlasti ukinuti odluke VS-a ako ustanovi da je došlo do povrede ustavnih prava. "Prije svega, to je pravo na pravično suđenje, a rekao bih i pravo na jednakost i zabranu diskriminacije, jer ovom su odlukom sigurno diskriminirani oni koji su svoje kredite konvertirali u odnosu na one koji nisu", rekao je. Oni koji nisu konvertirali kredite, a tuže i dobivaju stopostotna obeštećenja na sudu, pojasnio je, u konačnici plaćaju 50 posto manje iznosa nego oni potrošači koji su svoje kredite konvertirali.
Predstavnici potrošača se nadaju da bi Ustavni sud, kao što je to i prije činio, mogao i ovaj predmet vratiti Vrhovnom sudu na ponovno odlučivanje te da će se suci, u najmanju ruku, morati jasnije očitovati.
Zamjerke banaka
Za razliku od dužnika, banke imaju razloga biti zadovoljne, ali i one imaju što prigovoriti posljednjoj odluci Vrhovnog suda. Stoga i one razmatraju pravna sredstava koja su im na raspolaganju. Hrvatska udruga banaka i dalja smatra da je provedenom konverzijom 2015. godine u potpunosti riješeno pitanje obeštećenja bivših korisnika kredita u švicarskim francima.
Kada je riječ o zauzetom pravnom shvaćanju Vrhovnog suda, ističu da ono odstupa od dosadašnjih stajališta iznesenih u oglednom postupku, ali i pojedinih odredbi zakonskog rješenja koje je uredilo konverziju.
"Podsjećamo da je upravo Vrhovni sud u jednom od ranije iznesenih stajališta zastupao shvaćanje kako je sklapanjem sporazuma o konverziji osigurano otklanjanje nepoštenih ugovornih odredbi uz istovremeno održavanje valjanosti ugovora, a što je u skladu s temeljnim načelima europske regulative", navode u HUB-u, kojem je sada na čelu Tamara Perko.
Saga se nastavlja
U Oglednom postupku stoji da sporazum o konverziji ima pravne učinke i valjan je u slučaju kada su ništetne pojedine odredbe osnovnog ugovora o kreditu, da predstavlja novu pravnu osnovu koja "svoje izvorište ima u prisilnom propisu ocijenjenom suglasnim s Ustavom Republike Hrvatske te ima pravne učinke i valjan je u slučaju i kada su ništetne pojedine odredbe osnovnog ugovora".
HUB ujedno podjsjeća da je Hrvatska jedina država koja je imala zakonsko rješenje s retroaktivnim učinkom, koje je jasno definiralo sve uvjete konverzije, način obeštećenja potrošača i uspostave istog položaja korisnika kredita u švicarskim francima s korisnicima kredita s valutnom klauzulom u eurima.
Stoga banke zaključuju da je rješenje u suprotnosti s ustavnim načelom trodiobe vlasti i vladavine prava i razmotrit će "daljnje mogućnosti i pravna sredstva koja im stoje na raspolaganju te pojedinačno odlučiti o njihovoj primjeni". Saga švicarski franak se nastavlja.