‘Razgovori s Putinom bili su teški i dugi, ali bio je razuman. A postoji nešto oko čega se nikada nismo slagali‘

Bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović gostovala je u RTL Direktu i, među ostalim, komentirala situaciju oko rata u Ukrajini, Vladimira Putina te odluku Finske i Švedske da se priključe NATO-u.

"Uvjerena sam, da je Hrvatska bila članica NATO-a u vrijeme velikosrpske agresije protiv Hrvatske, to se ne bi dogodilo. Gledajući što se danas događa u Ukrajini koja nema pravo na članak 5, odnosno kolektivnu samoobranu, i ja bih na mjestu Finske i Švedske donijela tu odluku", kazala je Grabar-Kitarović o odluci da se pridruže NATO savezu.

Grabar-Kitarović kaže kako je Putinu oduvijek bilo jasno da je NATO obrambeni savez. "Sjećam se samita u Rimu kada je uspostavljeno partnerstvo između Rusije i NATO-a, kada je Putin rekao da 50 godina Hladnog rata nikome nije donijelo dobroga", prisjetila se bivša predsjednica.

Smatra kako NATO nema namjeru ulaziti u sukob s Rusijom te da čini sve kako bi se sukob smirio i da ne bi došlo do njegova prelijevanja. "Činjenica je da Ukrajina ima potpuno pravo na samoobranu, što je i osigurano Poveljom UN-a", dodala je.

Kaže i kako nisu u pravu oni koji tvrde da je širenje NATO-a izvor sukoba. "Razlog ovog sukoba je činjenica da je Putin pokrenuo ovaj rat, u mojem nekakvom uvjerenju, da uspostavi neku rusku sferu utjecaja", smatra Grabar-Kitarović i dodaje da je Putin 2000. godine, kada je došao na vlast, postavio cilj da ponovno obnovi rusku moć i ugled u svijetu.

Jedino rješenje može biti diplomatsko, kaže, no pitanje je koliko je druga strana spremna na to. "Nitko nema pravo nametati mir Ukrajini. Kao što bi se ja kao Hrvatica, tada 90-ih godina kada smo se mi borili, borila protiv bilo kakvih nametanja rješenja kada je riječ o Hrvatskoj", rekla je.

Na pitanje je li se Europa podijelila na one koji žele da rat završi brzo i ove druge, koji misle da se treba nastaviti boriti, Grabar-Kitarović je još jednom istaknula da Ukrajini nitko ne može nametati mir.

"Naravno da svi želimo da to sve što prije završi", kazala je.

"Nemate uvijek sve informacije i ja doista mislim da on jest uvjeren da Zapad njemu predstavlja prijetnju. No treba biti razuman i treba ustrajati na zaštiti zajedničkih vrijednosti. Bilo bi dobro da se pregovori vode iz zatvorenih vrati jer sve što izađe u javnost sada je osuđeno na propast. No nisam sigurna u ovom trenutku je li predsjednik Putin spreman", rekla je Grabar-Kitarović.

"Kad sam razgovarala s njime kao predsjednica, to su bili dugi i nejednostavni razgovori koji su trajali satima. Moglo se tada s njime razgovarati i bio je razuman. Ni u jednom trenutku nije pokazao nepoštivanje niti prema meni kao predsjednici, niti kao prema ženi", ispričala je.

Kaže kako se nisu slagali oko proširenja NATO-a, ali da se najviše nisu slagali oko LNG terminala na Krku i energetike.

"On je mene uvjeravao da LNG terminal na Krku neće biti ekonomski održiv i da će dignuti cijene plina. Hvala Bogu što je hrvatska Vlada ipak išla u realizaciju tog projekta. To će nas spasiti u ovoj jeseni koja dolazi", pojasnila je.

"U onim elementima o kojima smo raspravljali, posebno u Sočiju, sve ono što smo se dogovorili, no je održao svoju riječ, ja sam održala svoju riječ, i tu smo napravili zajednički pravac u kojem smo mogli djelovati dalje. Koliko je to moguće u toj situaciji, kada su ostrašćeni i jedna i druga strana, to je puno, puno teže. Dakle, ne treba se nadati nekom brzom rješenju, ali treba apsolutno raditi na tome", rekla je.

Na pitanje što bi osobno predložila Vladi vezano uz LNG, da je još uvijek predsjednica, Grabar-Kitarović kaže kako se nada da će se izgraditi potrebni plinovodi kako bi se zemljama u okruženju omogućilo da ne ostanu bez energenata.

"Kada je počela otvorena ruska agresija razmišljala sam – pa zašto mi ne zaoremo sad ovu našu Slavoniju, i u Srbiji isto, i tražimo od EU neku hitnu pomoću i u ljudstvu, strojevima i svemu ostalome, kako bismo zasadili to žito. Trebamo podržavati proizvodnju žita iz Ukrajine, ali mislim da smo s našom panonskom ravnicom mogli uskočiti kako bismo spriječili rast cijena. Posebno na hrvatskom tržištu, ali i drugima", rekla je.

Upitana što misli o izjavi Borisa Johnsona, koji je rekao da Vladimir Putin nikada ne bi napao Ukrajinu da je žena, Grabar-Kitarović kaže kako ne može to decidirano tvrditi jer sve u konačnici ovisi o osobi. No kaže kako su, statistički gledano, žene puno manje sklone sukobima, kriminalu i korupciji.

"I kada je riječ o mirovnim procesima, a na tome sam puno radila, kada su žene uključene, on ima puno veće šanse za uspjeh. Žene imaju jednu drugačiju perspektivu, one pokazuju viši stupanj empatije, uključivosti i brige za druge. Ja ne bih išla u to je li to biološki urođena karakteristika, po meni je to više rezultat životnog puta koji smo prošle i koji pokazuje da smo uvijek morale uložiti malo više napora kako bi nas se shvatilo jednako ozbiljno kao i muškarce. I onda to projiciramo i na druge", rekla je.

Grabar-Kitarović će u četvrtak na temu Žene liderice govoriti na konferenciji 'Leadershe' pa se osvrnula i na odnos koji su prema njoj imali mediji i javnost dok je bila predsjednica.

"Općenito je problem u svijetu da se i mediji i javnost fokusiraju na pojavnost, izgled, težinu, frizuru. To postaje glavna tema koja podcjenjuje sve ostalo, i sposobnosti i obrazovanje... Moram reći kako mi to nije previše smetalo. Imala sam svojih frustracija s težinom, čisto zbog svog zdravlja, ali kad ste u toj poziciji, nemate niti izbora što ćete jesti ni kada ćete vježbati. Zanemarujete sebe po cijenu interesa. Ali ono što mi smeta je to neprestano podcjenjivanje sposobnosti. Imam osjećaj da se u svemu što sam radila tražilo što je krivo u tome. Koju krivu riječ sam rekla, koji krivi podatak i onda su se iz toga radili naslovi. Tragičan zaključak do kojeg dolazim je da bih puno bolje prošla da sam se ponašala onako kako društvo to od mene očekuje. Brini o izgledu, težini, frizuri, da stilisti biraju odjeću i da uglavnom šutim...", kazala je Grabar-Kitarović.

"Kada bih ponavljala svoj mandat, ne bih puno toga mijenjala, ali bih puno više vjerovala sebi i svom instinktu, a ne nekim ljudima koji su bili oko mene. I onda bih ja bila ta koja bi bila odgovorna za svoje postupke", rekla je za RTL Direkt.

Dodala je kako smatra da bi uz predsjednika i dužnosnike trebao postojati neki liječnički konzilij koji prati njihovo zdravstveno stanje, s obzirom na to da je sama iskusila zdravstvene probleme zbog ubrzanog tempa i velikog pritiska.