ANALIZA DEBATE

RAVNATELJICA EKONOMSKOG INSTITUTA 'Sanader je imao sreće, Milanović nije'

 
Zoran Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović
 Boris Kovačev / CROPIX

Dobar dio debate između dvoje predsjedčičkih kandidata, SDP-ova Zorana Milanovića i HDZ-ove Kolinde Grabar Kitarović sveo se na žestoka prepucavanja oko toga koja je Vlada bila pogubnija, odnosno spasonosnija za Hrvatsku - ona Ive Sanadera u kojoj je Grabar Kitarović bila ministrica, ili ona koja je došla nakon Sanadera i kratkog premijerskog mandata Jadranke Kosor, a u kojoj je Milanović bio premijer.

Njihove tvrdnje i stavove prokomentirala je ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, dr. Maruška Vizek, te ni jednome nije dala za pravo. Dapače, upozorila je kako ni jedna vlada, uključujući aktualnu Andreja Plenkovića, ne stvara pretpostavke za zdrav ekonomski rast.

- Gospodarstvo je 2011. pokazalo znakove oporavka, vaš dolazak je preokrenuo sve pozitivno i zabetonirao Hrvatsku u kolapsu. Kriminalne predstečajne nagodbe omogućile su bogatima da se izvuku iz krize, krenuo je val iseljavanja.... Gospodarski rast u vrijeme prve Sanaderove vlade bio je iznad pet posto zadnje godine mandata, u vrijeme vaše vlade bio je konstantno negativan. Podsjećam vas da je u vrijeme Sanaderove vlade dug bio tek negdje iznad 30 posto, dok je u vrijeme vaše vlade bio 84 posto udjela u BDP. Nema pozitivnih stvari za istaknuti - kazala je u debati aktualna predsjednica i kandidatkinja HDZ-a.

Zagreb, 120218.
NSK.
Konferencija Digitalna (R)evolucija, koju organizira Hrvatska udruga poslodavaca, odrzana je u Atriju Nacionalne i sveucilisne knjiznice. Konferencija je odrzana pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetnistva i obrta i u medijskom partnerstvu s Hanza Medijom, a okuplja kreatore i stratege digitalne ekonomije i digitalnog drustva.
Na fotografiji: Maruska Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
Maruška Vizek

Milanović je stvari vidio drugačije.

- 2015. godina je završila s četvrtim kvartalom rasta, gospodarskim rastom, suficitom platne bilance, pojačanom robnom razmjenom, s najnižom kamatnom stopom na dug... Vlada Ive Sanadera je Hrvatsku zadužila za 135 milijardi kuna. U vrijeme recesije kada je smanjena privatna potrošnja zaduživanje je bio jedini način. Sve brojke osim tog duga koji je ostavljen na 65 posto, sve je bilo pozitivno - ustvrdio je Milanović.

Na pitanje tko od njih dvoje ima pravo, dr. Maruška Vizek odgovara kako je poanta u tome da ni jedna Vlada do danas nije provela reforme i stvorila pretpostavke da Hrvatska ima održivi ekonomski rast.

- Jedni i drugi licitiraju s time kolika bi trebala biti prosječna plaća kao da smo u socijalizmu. Plaća se temelji na produktivnosti, a ona može biti veća ako će se provesti reforme - kaže Vizek.

Nastavila je kako je Vlada Ive Sanadera imala sreću što je koincidirala s povoljnim ekonomskim ciklusom.

- Sanader nije tome ništa pridonio, nego je imao dosta sreće kao što je Zoran Milanović imao nesreću da se mandat njegove Vlade poklopi s recesijom, ali nije ništa pridonio tome da zemlja prije izađe iz krize - kazala je dalje.

Dr. Maruška Vizek ističe da uvozimo dijelove ciklusa koji se događaju vani, a ključno je to što sve vlade propuštaju provesti reforme i zato nam je ekonomija kruta, te je to bio razlog zbog kojega nam je trebalo puno vremena da se izvučemo iz recesije.

- Dakle, ne može se reći da je samo Milanović kriv što smo dugo bili u recesiji, nego krivnja seže u Sanaderovu vladu u kojoj je došlo do velike fiskalne ekspanzije, do velike potrošnje premda su svi upozoravali da je to opasno. I dogodilo se na kraju da je u recesiji eksplodirao javni dug. Problem je što je Sanader dijelio kapom i šakom, a to isto se događa sada, isto to radi i premijer Andrej Plenković. Opet se događa isto, opet se sije sjeme za budući deficit i eksploziju javnog duga. A kada se to dogodi, čije će vlade to biti rezultat? - upozorila je dr. Maruška Vizek koja je razočarana debatom i time što su pokazali kandidati najvećih političkih stranaka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. travanj 2024 22:36