Ravnatelji o prijemnim ispitima za srednje škole: ‘Zadovoljni smo izmjenom, a razlog je jednostavan‘

Prema planu Ministarstva znanosti i obrazovanja, ubuduće će prilikom upisa učenika u srednje škole veću ulogu imati prijemni ispiti. Sve srednje škole koje to žele, predloženo je izmjenama Pravilnika o upisu u srednje škole, moći će provoditi prijemne ispite bez ispunjenja posebnih uvjeta koji su dosad bili propisani. Pritom će se broj bodova iz prijemnog povisiti sa sadašnjih pet na deset bodova. To znači da će učenik koji ima manji broj bodova prikupljenih na temelju ocjena u osnovnoj školi nešto lakše moći "preskočiti" superodlikaša, odnosno učenika s prosjekom pet nula, ako bolje od njega riješi prijemni ispit. Ovu promjenu u Ministarstvu planiraju uvesti već na ovogodišnjim upisima.

Rijetka praksa

Do ove godine prijemni su ispit koristile samo četiri zagrebačke srednje škole - XV. gimnazija, Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, I. gimnazija i Gimnazija Tituša Brezovačkog. Dijelom je to bilo zbog posebnih uvjeta koji su školama otežavali uvođenje prijemnog (morale su dokazati da im u prethodnoj školskoj godini razlika između prvog i posljednjeg upisanog kandidata nije bila veća od četiri posto), a dijelom i zato što je prijemni, koji je nosio pet bodova, relativno malo utjecao na ukupni poredak. Srednje škole u koje se javlja velik beroj superodlikaša najavljuju uvođenje prijemnog.

Ravnatelj zagrebačke V. gimnazije Tihomir Engelsfeld kaže da je već predao zahtjev. - Plan je da uvedemo prijemni upravo zato da učenicima kojima nedostaje par bodova, jer su u šestom ili sedmom imali koju četvorku, pružimo priliku da nadoknade nedostatak kroz prijemni. Stalo nam je jer je među takvim učenicima dosta onih koji su talentirani za prirodne predmete, a u osnovnoj nisu imali sve petice - kaže Engelsfeld. Razliku od pet bodova na prijemnom smatra relativno velikom i kaže kako mu je ona dodatni motiv da uvede prijemni.

Produljeni rokovi

Naime, učenik koji upisuje srednju školu može maksimalno na ocjene dobiti 80 bodova (boduje se opći uspjeh iz svakog od viših razreda te zaključena ocjena iz šest predmeta u 7. i 8. razredu). Ako je taj učenik, talentiran za matematiku, imao četvorke iz tjelesnog odgoja, ukupno je skupio nešto manje od 76 bodova. Ako je maksimalno riješio prijemni ispit, uspio je ukupno skupiti nešto manje od 81 boda.

Učenik koji je imao sve petice, makar bio i znatno lošiji u matematici, trebao je riješiti tek petinu testa i osvojiti jedan bod da bi bio bolji od učenika s lošijim prosjekom. Sada kad će prijemni nositi 10 bodova, superodlikaš će morati riješiti barem 60 posto testa da bi se izjednačio s učenikom s lošijim prosjekom, a propisano je i da će, budu li učenici izjednačeni u bodovima, prednost imati onaj koji je bolje riješio prijemni.

Uz to, zahtjev za uvođenje prijemnog škole su dosad morale podnijeti puno ranije nego što se sada predviđa, konkretno najkasnije do konca prvog polugodišta za iduću godinu. Sada je taj rok 31. ožujka tekuće godine. Prema prijedlogu izmjena Pravilnika o upisu u srednje škole, škole će moći provoditi provjere posebnih znanja iz hrvatskoga jezika, matematike, prvoga stranog jezika te nastavnih predmeta važnih za nastavak obrazovanja u pojedinim programima obrazovanja.

Nikola Dmitrović, ravnatelj XV. gimnazije (MIOC), smatra da će se ovime povećati udio izvrsnosti, a znanje pojedinaca dobiti na vrijednosti.

- Prijemni ispit koji se piše kod nas po težini je na razini običnog testa iz matematike. Iako mislim da je zasad provjera matematike dovoljna, postoji mogućnost da se od iduće školske godine odlučimo i za fiziku - kaže ravnatelj, u čijoj gimnaziji 80 posto upisanih učenika ima prosjek 5.0., no 30-ak učenika koji nisu imali 5.0 uspjeli su upisati zahvaljujući bodovima iz prijemnog. Ipak, prosjek bodova na prijemnom je 2,4, što je pad u odnosu na prijašnjih 2,7 bodova, moguće i zbog online nastave. Sve bodove na prijemnom po generaciji osvoji četiri-pet učenika.

Promjenu s rastom bodova za prijemne podržava i Damir Jelenski, ravnatelj zagrebačke Gimnazije Tituša Brezovačkog, koja je i dosad provodila prijemne iz hrvatskog jezika i matematike. - Zadovoljni smo ovom izmjenom, a razlog je jednostavan - s postojećih pet bodova nije se mogla nadoknaditi poteškoća s pokojom četvorkom iz osnovne škole. Činjenica je da postoje zahtjevnije i manje zahtjevnije osnovne škole, u nekima se lakše dobije petica - kaže Jelenski.

- Pet bodova je bio premali raspon koji je opet dovodio do toga da smo imali samo dvoje-troje djece koje su se uspjela upisati zahvaljujući prijemnom. Bilo je slučajeva da su djeca riješila prijemni s maksimalnim brojem bodova, no nisu upala jer su ocjene bile prevažne - kaže ravnateljica I. gimnazije Dunja Marušić Brezetić. U toj se gimnaziji polaže prijemni iz matematike, ali samo u prirodoslovno-matematičkom smjeru, a ravnateljica najavljuje mogućnost uvođenja prijemnog i u smjer opće gimnazije, najvjerojatnije od 2023./'24. polagati prijemni.

Promjenu podržavaju i u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga, gdje provode prijemne ispite iz kemije, biologije i fizike.

- Čak i kada su riješili prijemni sa 100% bodova, a u školi su imali 76, nisu imali šanse preskočiti superodlikaša koji je riješio 20 posto prijemnog ispita. Sada se to mijenja i superodlikaši će se morati dokazati - smatra ravnatelj Zlatko Stić.