Ivan Güttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda, gostovao je u Studiju N1 televizije gdje su razgovarali o katastrofalnim poplavama koje su zahvatile Europu, a koje je uzrokovala ciklona Boris.
Na početku, Ivan Güttler naglašava da je ovo “iznimno ekstremna situacija”, ali da su podaci koje su dobivali na europskoj razini bili “ujednačeni.”
Ciklona Boris je i dalje na našem području: “Ima neobičnu putanju. Nakon što je došla na područje Srbije i Mađarske se polako vraća nazad, ali u oslabljenom obliku.”
“Ostaci Borisa uzrokovat će malo oborine danas u istočnoj Hrvatskoj zbog čega je DHMZ izdao žuto upozorenje za tu regiju. Sutra i prekosutra imamo situacije sa oborinom na obali. Ciklona Boris je i dalje ovdje, još nekoliko dana će utjecati na vrijeme u Hrvatskoj, no ne ekstremno kako gledamo ovih dana u Europi”.
Što nas čeka u narednim danima?
“Tu su situacije s oborinama na obali u kombinaciji s burom na sjeveru Jadrana i burom na jugu Jadrana. Očekujemo utjecaj Borisa još nekoliko dana. Ne očekujemo ekstremne događaje kao što imamo u Austriji, Češkoj i dijelovima Poljske, Rumunjske, Moldavije… Ono na što ćemo se morati koncentirati su porasti rijeka, ali ne zbog novih oborina nego zbog oborina koje su pale u Austriji”.
Tijekom ponedjeljka još postoji mogućnost jačih oborina na istoku zemlje, a tijekom tjedna preostaje opasnost - visokih rijeka.
Komentirajući stanje na istoku Hrvatske, konkretno na na Zelenom otoku na Dunavu, Güttler za N1 govori: “Dojam je da je oprema spremna, zalihe pijeska su spremne.”
Topli Mediteran
“Nadam se da su ove rane prognoze barem donekle uspjele smanjiti broj žrtava koji je trenutačno na 10″, komentira Güttler stanje u Europi i ističe da je jedan od uzroka ciklone Boris bilo - toplo Sredozemlje:
“Iza nas je vrlo toplo ljeto. Zrak se sad ohladio, ali more je puno veći bazen topline i to je bio dodatan izvor vodene pare za ciklonu koja je nastala”, otkriva.
Na pitanje jesu li poplave koje su prošli tjedan iskusili stanovnici Dugog otoka, Dubrovnika i Korčule na neki način povezane s Borisom, ravnatelj DHMZ-a govori: “Sve je to dio jednog sustava.”
Ljetni rekordi i prognoza za rujan
Što se tiče statistike vezane uz glavni dio ljeta koji je iza nas, Güttler za N1 otkriva da je ono bilo “definitivno najtoplije ljeto na mnogim meteorološkim postajama.”
No, došlo je do nagle promjene: “Sam početak rujna je izuzetno bio topao. Cijeli rujan će zbog ove nagle promjene vjerojatno biti hladniji i kišniji.”
"Globalno zagrijavanje nije ravna linija”, ističe Güttler odgovarajući na skepsu koju neki i dalje imaju svezi globalnog zagrijavanja: “Ono što je zanimljivo je količina oborina koja je povezana s klimatskim promjenama; izuzetno toplo Sredozemlje su dodatni izvor i energije i vodene pare, a dodatno i topliji zrak sadržava više vodene pare. Tri stupnja topliji zrak ima 21 posto više vodene pare.”
Hrvatska neće postati Sahara!
Ciklona je nastala iz potpuno prirodnih razloga. Još jedan efekt koji je pridonio je onaj kojeg je proizvela ogromna količina snijega: “U svijetu koji ima globalno zagrijavanje, nikad veće temperature, tjedne i tjedne toplinskih valova, mogu nastati i nastaju točke u prostoru koje zbog veće količine vodene pare može značiti veće količine snijega. Tu se prvenstveno misli na Sibir, Kanadu, sjevernu Europu”, pojašnjava.
“Stari klimatolozi koji su još 90-ih proučavali podatke su bili svjesni da to nisu prirodne promjene, niti prirodna kolebanja. Kod oborinskih ekstrema tu je priča složenija nego kod vrućina. Ukupna količina oborina nije ugrožena, Hrvatska neće postati Sahara ni Bliski istok - mi smo taman između središnje Europe i suših dijelova Južne Europe”, umiruje građane za N1 ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....