‘Ratni zločin koji je počinila JNA u Vukovaru i dalje je nekažnjen. To je izdaja! Pupovac? Provokacija!‘

Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava (Domovinski pokret) u petak je, na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, nekažnjavanje ratnog zločina koji je počinila JNA u tom gradu u Domovinskom ratu nazvao izdajom hrvatskih pravosudnih institucija.

"Tko nije u ovoj državi vidio tenkove kako idu ulicama Begrada prema Vukovaru, tko nije gledao avione kako nadlijeću i artiljeriju kako tuče iz okruženja Vukovara", upitao je Penava u izjavi novinarima te ustvrdio da su svi građani to vidjeli, da se zna tko su bili zapovjednici - jedino to hrvatsko pravosuđe i institucije ne znaju.

"To je njihova sramora i sramota svih nas i to je neopisivo i neobjašnjvo. Jedina riječ koju mogu reći, a da ne budem prost jest - izdaja", rekao je Penava.

Treba skinuti sve rukavice, poručio je i upitao kako se može reći da generalštab JNA nije odgovarao za zločine, unatoč pisanim zapovjedima i svim videosnimcima.

Penava je ponovio i stajalište Domovinskog pokreta da je jučerašnje odavanje počasti Milorada Pupovca (SDSS) žrtvama Vukovara - bila provokacija.

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i saborski zastupnik Milorad Pupovac u Vukovaru je dan prije obljetnice pada grada odao počast nedužnim vukovarskim žrtvama, poručivši kako griješe oni koji misle da je loše odati poštovanje svim žrtvama u Vukovaru.

Penava pak danas ocjenjuje da je Pupovac došao baciti vijenac u Dunav - srpskim žrtvama Vukovara.

"Da bacate vijenac i odajete počast srpskim žrtvama - znamo koja je konotacija te poruke. Ne možete biti dobrodošli 17. studenoga i provocirati jer se u Vukovaru ništa nije dogodilo na taj dan po pitanju bilo kakvih civila, osim onih koji su bili zatvoreni u okupirani grad, koji su stradavali od velikosrpskih i četničkih granata i metaka", poručio je Penava.

Penava je rekao i kako mu je drago što su danas u Vukovar došli ljudi iz cijele Hrvatske, BiH i dijaspore, te će po tko zna koji put masovno u miru i dostojanstveno odati pijetet ljudima kojih više nema i koji su dali sebe kako bismo mi danas živjeli u demokratskoj Hrvatskoj, bili slobodni za svoja promišljanja i različitosti.