PREMIJER PLENKOVIĆ

‘Raste broj zaraženih covidom, na jesen ide novi krug cijepljenja. Pobačaj? Zabrana prekida trudnoće bila bi protivna Ustavu‘

Premijer je rekao kako presuda američkog Vrhovnog suda neće imati utjecaja na Hrvatsku
 Marko Todorov/Cropix

Premijer Andrej Plenković rekao je kako presuda američkog Vrhovnog suda, kojom je pitanje zakonitosti pobačaja prepušteno saveznim državama, a što je dovelo do velikih podjela, neće imati utjecaja na Hrvatsku jer bi zabrana prekida trudnoće bila protivna odluci Ustavnog suda.

Plenković je na sjednici Vlade rekao kako je pitanje prekida trudnoće izrazito kompleksno pravno, etičko i medicinsko pitanje oko kojega je nerijetko vrlo teško, a često i nemoguće postići konsenzus, ali je bitno sagledati tu situaciju koja je postala tema i u Hrvatskoj.

"Ova presuda neće utjecati na Hrvatsku. U Hrvatskoj je pravo na prekid trudnoće uređeno zakonom, a Ustavni sud je ocijenio da je taj zakon u skladu s Ustavom", rekao je premijer.

Kao što je nedavno rekao predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, dodao je, zabrana prekida trudnoće bila bi protivna odluci Ustavnog suda, kao i eventualni referendum kojim bi se uvela ograničenja ili zabranio pristup pravu na prekid trudnoće.

"U političkom smislu, nema potrebe za dezinformiranjem ljudi s ciljem skupljanja političkih poena i nema potrebe za unošenje odredbi o već postojećem pravu u Ustav. Na takve izmjene mi nećemo pristati", rekao je premijer.

Opoziciju je pozvao da bude konstruktivna oko ove teme i da podrže predložene izmjene Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu jer je upravo taj prijedlog usmjeren na dodatnu zaštitu prava koja su zajamčena Ustavom, odnosno prava o kojima se ne može odlučivati na referendumu.

"Pozivamo oporbene stranke da konstruktivno pristupe ovoj temi koju treba na smiren i racionalan način sagledavati u Hrvatskoj", ponovio je Plenković.

Također je rekao kako se u okviru vladajuće stranke HDZ-a, koja je demokršćanska stranka desnoga centra, zalažu za zaštitu života za koji oni smatraju da počinje začećem, ali isto tako poštuju pravo žene na izbor i zdravlje.

"Naša je želja da prekida trudnoće u našem društvu bude što manje, odnosno da oni budu izuzetak, no statistika, ali i iskustvo drugih zemalja pokazuju da se to ne postiže zabranama. Zabrane ne dovode do manjeg broja pobačaja, ali ga mogu učiniti nesigurnim i opasnim za život i zdravlje žene", poručio je Plenković.

image
Marko Todorov/Cropix

Premijer se osvrnuo i na epidemiološku situaciju. Rekao je kako u posljednje vrijeme bilježimo porast zaraza koronavirusom, a u ponedjeljak je održan sastanak s užim krugom Stožera koji je izvijestio kako se unatoč većem broju zaraženih ne događa veći broj hospitalizacija.

Sve smrti koje se bilježe, a njih je relativno malo, uglavnom su s covidom, dodao je.

Plenković je pozvao na oprez, osobito starije i one krhkoga zdravlja, a što se tiče mlađih, naveo je kako prate situaciju u svim europskim zemljama i trenutno nema zemlje koja poduzima ozbiljnije epidemiološke mjere.

"Ono što se može očekivati su preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da se krene s novim krugom cijepljenja kada dođemo blizu jeseni kako bi se što veći broj građana zaštitio od korone", rekao je Plenković.

Premijer je također komentirao uhićenje Jovana Cvetnića u Solunu koji je osumnjičen za kaznena djela protiv čovječnosti za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Humu i Voćinu 1991., a riječ je o uhićenju na temelju naloga hrvatskih tijela.

"Ovaj slučaj pokazuje da Hrvatska i njene institucije vode računa o procesuiranju ratnih zločina i privođenju pravdi svih koji su odgovorni za najstrašnije zločine koji su počinjeni u Domovinskom ratu. Od Grčke očekujemo da poduzme sve aktivnosti kada je riječ o izručenju", rekao je.

image
Marko Todorov/Cropix

Plenković: Drago mi je što je pozicija vlade očito postala i pozicija predsjednika

Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je u četvrtak da vlada "vrlo sustavno" ostvaruje "strateške iskorake" za poboljšanje života građana i gospodarstva, referirajući se na skori ulazak u eurozonu i vjerojatni ulazak u Schengensko područje, kao i poboljšanje kreditnog rejtinga.

Europsko Vijeće potvrdilo je na zadnjem samitu ulazak Hrvatske u eurozonu 1. siječnja 2023., a vlada očekuje da će Hrvatska tada ući i u šengensko područje.

"Te strateške iskorake naprijed za boljitak naših građana i gospodarstva ostvarujemo vrlo sustavno. Oni su tu, trajat će, ostat će, i bit će svojevrsna ostavština dva mandata naše vlade", kazao je Plenković na sjednici vlade.

"To su zaista velika strateška postignuća, ne dolaze po nekakvom rutinskom hodogramu, dolaze na temelju ispunjenih reformi, mjerila, donesenih zakona, političkog i diplomatskog angažmana", dodao je.

Agencija Moody's objavila je da bi mogla podići kreditni rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju nakon preporuke EU-a o ulasku u eurozonu.

Važeći rejting Hrvatske 'Ba1' signalizira ulagačima da agencija kupnju državnih obveznica Hrvatske smatra špekulativnim ulaganjem.

Moody's je u petak izvijestio da će ga podići za dvije razine, na 'Baa2', u investicijsku kategoriju

Plenković je kazao da će Hrvatska imati najbolji kreditni rejting dosad u investicijskoj razini istodobno prema sve tri najveće svjetske agencije za kreditni rejting

"Šaljemo poruku pouzdanosti financijskim tržištima, investitorima, ulagačima, partnerima (...) Takvih će pozitivnih poruka biti još jako puno, mi ćemo se na radaru nekih ozbiljnih aktera na tržištima pojaviti tek sada kada smo od sve tri agencije dobili svojevrsnu kvačicu", istaknuo je hrvatski premijer.

Komentirao je i zaključke posljednjeg Europskog vijeća o mogućem kandidatskom statusu za Bosnu i Hercegovinu. Kazao je da je na hrvatsku inicijativu uvrštena formulacija da je Europsko vijeće spremno dati kandidatski status BiH ako ispuni reforme u 14 područja, među kojima je i ograničena ustavna reforma i reforma izbornog zakona kojom bi se "između ostaloga trebalo adresirati pitanje neravnopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda za što se mi godinama sustavno zalažemo".

Plenković se osvrnuo i na odluku na samitu NATO-a u Madridu o davanju zelenog svijetla za švedsko i finsko članstvo u NATO-u.

Kazao je da mu je "drago" što je pozicija vlade "očito postala i pozicija predsjednika (Zorana Milanovića)" koji je dugo govorio da je potrebno blokirati švedski i finski zahtjev za članstvom u NATO-u dok se ne izmjeni izborni zakon u BiH.

Na sjednici vlade usvojen je prijedlog odluka o pokretanju postupka za sklapanje protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Finske i Švedske NATO-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 01:22