Umjesto njih 264, status “potpomognutog područja” ubuduće će imati 305 hrvatskih gradova i općina, što znači da će 41 nova jedinica lokalne samouprave ubuduće moći računati na državne poticaje i one iz europskih fondova.
Status potpomognutog područja dobit će, među ostalima, Ozalj, vrgorac, Krašić, Lepoglava, Kumrovec, Donji Miholjac,, Valpovo, Skrad, Sveti Martin na Muri...
Tako proizlazi iz studije koja se bavi procjenom postojećeg i prijedlogom novog modela izračuna razvijenosti jedinica lokalne samouprave čiju je izradu naručilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU.
Uz dosadašnjih pet kriterija koji, uz ostalo, mjere dohodak i nezaposlenost, sada se računaju tri nova, a oni uzimaju u obzir demografske elemente, odnosno starenje stanovništva i fakultetsko obrazovanje.
Depopulacijski trendovi
S obzirom na izrazite depopulacijske trendove, navodi se u studiji, “demografske tendencije postaju sve više uzrok, a ne samo posljedica gospodarskih kretanja”. Također, obrazovanost stanovništva važan je pokazatelj ljudskog kapitala koji se smatra značajnim “čimbenikom razvoja” gospodarstva temeljenog na znanju.
Tim novim izračunom razvijenosti, kaže Saša Drezgić s riječkog Ekonomskog fakulteta, jedan od tri glavna autora studije, dobit ćemo “bolju i pravedniju” raspodjelu sredstava.
Što će promjena statusa značiti za općine i gradove, teško je točno utvrditi, ali autori studije iznose procjenu na temelju postojećeg sustava raspodjele prihoda od poreza na dohodak.
- Ako pretpostavimo da je prosječan proračunski prihod pet milijuna kuna te prihodi od poreza i prireza na dohodak 1,5 milijuna kuna, učinak novog sustava po jedinici iznosi oko 700 tisuća kuna, a ukupno za lokalnu samoupravu oko 28,7 milijuna kuna, stoji u studiji.
10 najrazvijenijih gradova i općina
1. Kostrena
2. Medulin
3. Grad Zagreb
4. Dubrovnik
5. Omišalj
6. Malinska - Dubašnica
7. Funtana
8. Poreč
9. Krk
10. Fažana
10 najnerazvijenijih gradova i općina
1. Čaglin
2. Privlaka (Vinkovci)
3. Borovo
4. Vrbanja
5. Štefanje
6. Ivanska
7. Davor
8. Končanica
9. Bogdanovci
10 Đurđenovac
Ostali bez statusa potpomognutog područja:
Antunovac; Bilje; Drniš; Mursko Središće; Novigrad - Zadar; Polača; Poličnik; Posedarje; Pribislavec; Ston; Vrsi
Novi model
Međutim, od proračunskih prihoda mnogo je važnije imati povoljniji status u apliciranju za europske fondove. Zahvaljujući njihovoj apsorpciji, kaže Drezgić, fiskalni potencijal na ispodprosječno razvijene jedinice lokalne samouprave sigurno će se povećati, ali to ovisi o mjerama i programima koji će se definirati.
Pritom napominje da, kada se uspoređuje s Europskom unijom, “onda cijela Hrvatska treba pomoć”, ne samo područja koja su manje razvijene od hrvatskog prosjeka. U tom smislu, dodaje, jedino Zagreb ne bi trebao pomoć.
Kako je Sabor prošlog tjedna izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju, sljedeći je korak na Vladi, da donese uredbu kojom će definirati pokazatelje i metodologiju izračuna indeksa razvijenosti, a koji služi kako bi se odredio intenzitet poticanja razvoja putem državnih mjera i programa pomoći. Podloga za to, po svemu sudeći, bit će spomenuta studija. Dosadašnje iskustvo, objašnjavaju u Ministarstvu regionalnog razvoja, ukazala su na potrebu preispitivanja sadašnjeg modela izračuna indeksa razvijenosti “koji je mnogim područjima nanio veliku nepravdu”.
- Velik broj općina i gradova zakinut je sadašnjom metodologijom izračuna indeksa razvijenosti pa tako i visinom državne pomoći, dijelom zbog toga što nisu uvršteni u potpomognuta područja, a dijelom zato što neka druga područja jesu premda tamo ne bi trebala pripadati - kazala je Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU.
Kako je s liste potpomognutih ispalo 11 gradova i općina, među kojima Drniš, Posedarje i Ston, oni se vjerojatno neće složiti s ocjenom da im nije trebala pomoć.
Nacionalni programi
Dodajući kako rezultati o povećanju jedinica lokalne samouprave koje dobivaju status potpomognutih područja ne veseli, Drezgić najbitnijim smatra to što je podjela pravedna te će se o svim županijama, općinama i gradovima koji će biti razvrstani u potpomognuta područja posebno voditi računa kroz nacionalne programe pomoći, ali i jačanje kapaciteta za što učinkovitije povlačenje sredstava iz EU fondova.
Dosadašnje mjere fiskalnog izravnanja kojima je Vlada rješavala problem nerazvijenih područja, kako se objašnjava u studiji, zasnivale su se uglavnom na pomoći te posebnom statusu o okviru raspodjele poreznih prihoda i ocjenjuju se neprikladnim.
- Osim nedovoljne transparentnosti, jedan od problema dosadašnjih mjera fiskalnog izravnanja odnosi se na činjenicu da se nerazvijenim područjima ostavlja dio prihoda od poreza na dohodak i dobit, koji su pak na tim područjima uglavnom zanemarivi.
S druge strane, kapitalne pomoći nisu dovoljno fokusirane na jasno određene razvojne ciljeve regionalne politike Republike Hrvatske, navode autori studije, a osim Drezgića to su još dvoje profesora riječkog sveučilišta, Nada Denona Bogović i Saša Čegar, te četvero suradnika.