ZAGREB - Saborski zastupnici pozdravili su u petak najavu jednostavnijeg postupanja u zemljišnim knjigama, prelazak na elektroničko poslovanje i brže rješavanje predmeta što bi trebao omogućiti novi zakon o zemljišnim knjigama, ističući pritom kako su nesređene zemljišne knjige jedan od glavnih razloga zbog kojih država gubi investitore.
Glavna kočnica razvoja države i investicija su zemljišne knjige, a to se posebno vidi u Dalmatinskoj zagori, pa umjesto da pojačate broj ljudi, vi gasite sudove, prigovorio je Miro Bulj (Most) državnom tajniku u Ministarstvu pravosuđa Josipu Salapiću koji uzvraća da je u tijeku zapošljavanje 70 ljudi, pa će se zatečeno stanje brže rješavati.
"Sramota je da Zagora nema Općinski sud, a imala ga je od 1867.", ustrajao je Bulj.
Bez konkretnih kazni neće biti pomaka
Iako pozdravlja prijedlog da zemljišno-knjižni postupak bude hitan, Orsat Miljenić (SDP) upozorava kako se bez uvođenja konkretnih kazni za nepoštivanje rokova, neće dogoditi ništa, i dalje će neki građani rješenje predmeta čekati 300, pa i 400 dana. Smatra da stvarnih pomaka, ni pravne sigurnosti neće biti dok se ne usklade katastar i zemljišne knjige.
Novim se zakonom, tumači Salapić, zemljišno-knjižni postupak određuje kao hitni, propisuju rokovi za donošenje rješenja u redovnim i posebnim zemljišno-knjižnim postupcima. Tako se, primjerice, za uknjižbu prava vlasništva i založnoga prava daje rok od 15 dana za donošene rješenja.
Za osnivanje i obnovu zemljišnih knjiga za 160 katastarskih općina za koje se te knjige ne vode, propisan je rok od pet godina za osnivanje.
S tvrdnjama oporbenih kolega da se od Austro-Ugarske u zemljišnim knjigama nije učinilo ništa ne slaže se Marija Jelkovac (HDZ), koja navodi da se situacija razlikuje od mjesta do mjesta, pa u Makarskoj postupak traje 140 dana, a u Virovitici samo dan. Vlada je, kaže, svjesna da stanje nije idealno, zato predlaže da zemljišno-knjižni postupak bude hitni.
Koliko je neriješenih predmeta
Prosječni broj dana za uknjižbu u veljači je bio 22 dana, težimo taj rok smanjiti na osam, ističe državni tajnik navodeći da je neriješenih predmeta oko 46.500 i da se taj broj posljednjih godina nije mijenjao.
Odgovorio je time Gordanu Marasu (SDP) koji je pitao zašto je od 2016. broj neriješenih predmeta u zemljišnim knjigama narastao za više od trećine, odnosno za 12 tisuća.
Broj neriješenih predmeta 2015. godine bio 32 tisuće, a danas je 46 tisuća, usporede li se ta dva broja, to je skoro 40 posto više neriješenih predmeta, ustrajao je SDP-ov zastupnik, prozivajući Salapića da iznosi neistine, odnosno dezinformira javnost.