Rasprava o novom Zakonu o autorskim pravima izazvala veliko zanimanje: ‘Postoji vakum i nepravda‘

Veliko zanimanje i višesatnu raspravu u Saboru izazvao je novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima - i pozicija i opozicija, složila se da je eksplozija Interneta i internetskih servisa od 2003. kada je donesen Zakon o autorskim pravima potpuno izmijenila odnose unutar kreativne industrije, ali i otvorila pitanje granica slobode, te da je nužna regulacija na Intrernetu kao i bolja zaštita autora, izvođača i nakladnika. Ipak, većina smatra da se do drugog čitanja neke stvari moraju popraviti.

Njegovo donošenje od presudnog je značaja za razvoj hrvatskih kulturnih i kreativnih industrija, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i za ilustraciju navela da je njihov doprinos ekonomiji prije covid krize iznosio 4, 6 posto u ukupnoj zaposlenosti i 6, 3 posto u BDP-u. Novi Zakon definira i uređuje autorska i srodna prava u digitalnom obliku.

Kao novum ministrica je izdvojila novo srodno pravo autorskom pravu za izdavače informativnih publikacija; ako neki agregatori, poput Google newsa, koriste sadržaje koje objavljuju mediji i od toga zarađuju plasirajući reklame, bit će obavezni urediti pravo za prenošenje takvih sadržaja.

Mostova Marija Selak Raspudić podržala je ideju donošenja zakona, ali i problematizirala zaštitu novinarskih autorskih prava čiji je isključivi vlasnik poslodavac. Upozorila je na nedosljednost - da novinari svoja prava ostvaruju kolektivno, a izvođačima je to onemogućeno. Ministrica joj je odgovorila kako su novinari i izvođači u različitim pozicijama te da novi Zakon osigurava naknadu za sadržaje koje proizvode novinari i nakladnici, a sada ne dobivaju ništa.

Dogovor oko postotka redistribucije prepušta novinarima i njihovoj agenciji. Marin Miletić nema dvojbu da je razvoj Interneta ubrzao potrebu za zakonskim okvirom, smatra da Internet mora funkcionirati kao prostor slobode, ali i da za njega vrijede ograničenja. Smatra da su trendovi zabrinjavajući, da nekoliko divova kontrolira internetski prostor i da je zakon pokušaj da ih se natjera da sjednu za stol. Upozorio je da naknade izražavaju nedjednakost između proizvođača i internetskih servisa.
Vili Matula, Zeleno-lijevi blok izrazio je skepsu da nova rješenja ne štite dovoljno atuora i izvođača, na što je Hrvatska obavezna po europskoj direktivi; Zakonu staje na stranu diskografa koji dobivaju novac od providera, dok izvođači ostaju bez naknada. Ministrica je pojasnila da je pitanje autorskih prava pitanje privatnog prava, i kako je u analognoj ekonomiji odnos diskografa i izvođača bio uređen kvalitetnim kolektivnim ugovorima. Poremećaj se dogodio u digitalnom okruženju, a nove odredbe stvaraju dobar temelj da se kroz kolektivne ugovore između udruga koje štite različite nositelje prava postignu dogovori, kaže ministrica.

SDP-ovu Sabinu Glasovac zanimalo je li postoji li princip pravednosti kada autor dobiva 12 posto prihoda, diskografi više od 50 posto, a glavni izvođači, „ako su dobre sreće, pet posto, a ako nisu nula." Ona zagovara mehanizam neotuđive naknade putem kolektivnog ostvarivanja prava.

Ministrica joj je pojasnila kako se zakonom namjerava naći održiv i pravičan okvir, te da će udruge izvođača i diskografa morati sklopiti kolektivni ugovor za autore.

Miroslav Škoro, DP upozorio je da hrvatski izvođači, glazbenici, gumci, pisci i novinari u digitalnom okruženju ne dobivaju ništa i založio se za to da se pravednom raspodjelom sredstava motiviraju oni koji imaju talent. HDZ-ov Davor Stier smatra da postoji vakum i nepravda u nekim segmentima, primjerice da autori za članak u novinama dobiju naknadu od izdavača, ali kada ga prenesu drugi portali, autor neće imati ništa.

Zakon stvara okvir da se ta nepravda popravi, uzvratila je ministrica.

Anka Mrak Taritaš, Glas vjeruje da je svaka regulacija bolja od nikakve. Marija Puljak, Centar zabrinuta je da ovaj Zakon dovodi u pitanje radni odnos kad poslodavca kojemu se olakšava odluka o otkazu kad ionako posjeduje autorska prava.

Mostov Miro Bulj smatra da "ZAMP stvara svoje carstvo na štetu autora", a mnoge mu stvari nisu jasne, primjerice, ostvaruje li Peđa Grbin pravo na naknadu jer je njegova izvedba Čavoglava na društvenim mrežama postigla veliku slušanost.
Zastupnici su se složili da do drugog čitanja treba bolje urediti pravičnu naknadu između autora i izvođača s jedne strane i nakladnika i producenata s druge.