AKCIJSKI PLAN

Radović: ‘Građevni otpad prioritetni je sektor za prelazak na kružno gospodarstvo‘

Dobar dio gospodarenja je na jedinicama lokalne samouprave koje na svom području moraju organizirati sustav

Sanja Radović

 Davor Pongracic/CROPIX

U rujnu se planira donošenje Akcijskog plana za građevni otpad koji je odabran kao prioritetni sektor u Hrvatskoj za prelazak na kružno gospodarstvo, najavila je načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Sanja Radović.

Građevinski sektor tako je postao prioritetni sektor za petogodišnji Akcijski plan za kružno gospodarstvo koji je u izradi, rekla je Radović u intervjuu Hini.

Sve se to radi uz potporu Svjetske banke. Ministarstvo ju je zatražilo kako bi ubrzalo rad na ispunjenju ciljeva EU u području kružnog gospodarstva i ugradnji tog koncepta u sadašnji Plan gospodarenja otpadom te ubuduće, nakon 2022.

Hrvatska za taj projekt, koji je počeo u rujnu 2020., a završit će u studenome ove godine, plaća Svjetskoj banci milijun i sedamsto tisuća eura, s time da je 85 posto financiran iz Kohezijskog fonda EU.

Nedavno je osnovan i Odbor za kružno gospodarstvo u kojemu su, osim Ministarstva, i predstavnici lokalne uprave, tvrtki, fakulteta, udruga.

Radović kaže da će Akcijski plan za građevni otpad dati analizu postojećega stanja te mjere kako primijeniti kružno gospodarstvo u tom sektoru. Prvi projekti zaživjet će iduće godine. Ističe kako se građevni materijal može dobro ponovno upotrijebiti, čak oko 70 posto.

Potresi povećali količinu građevnog otpada

Građevni otpad kao prioritetni Hrvatska je odabrala i zbog potresa u Zagrebu i na Banovini, koji je povećao količine tog otpada.

Dobar dio gospodarenja je na jedinicama lokalne samouprave koje na svom području moraju organizirati sustav. Propisano je da one određuju lokaciju na kojoj nije samo odlaganje, već i uređaj za recikliranje građevnog otpada koji ga sortira.

Sortiran građevni otpad moguće je ponovno koristiti u građevinarstvu. Lokalna samouprava određuje i komunalne tvrtke koje to rade, u Zagrebu je to Čistoća. Na Banovini se to već primjenjuje, a u Zagrebu bi primjena trebala početi na jesen.

Ističe da će kružno gospodarenje građevnim otpadom biti primjer i za druge vrste otpada te dodaje kako Hrvatska sad odvaja oko 35 posto otpada. Cilj kružnog gospodarstva je svesti količinu otpada na najmanju moguću mjeru.

U Svjetskoj banci kažu da bi Hrvatska na taj način postigla održivo gospodarenje otpadom, ubrzala recikliranje, ograničila uporabu odlagališta i stvorila poticaje za promjene u ponašanju potrošača.

Ciljevi koji se trebaju postići do 2035. su da se najmanje 65 posto mase komunalnog otpada mora oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu, a količina tog otpada odložena na odlagališta otpada može biti najviše 10 posto mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada.

Udruge kritične prema sustavu

Udruge okupljene u mrežu “Zero Waste Hrvatska” ovih su dana upozorile na posljedice, kako kažu, "nerazumnog forsiranja neadekvatnih sustava gospodarenja otpadom diljem Hrvatske, a koji sve izraženije štete okolišu, zdravlju i gospodarstvu".

Zatražili su izradu nove krovne Strategije gospodarenja otpadom u koju bi bili uključeni svi zainteresirani dionici s kojima bi stvorili preduvjete za izgradnju održivog sustava zasnovanog na kružnom gospodarstvu.

"Dok milijarde ostaju neiskorištene, Hrvatska se guši u smeću - tako bi se mogao opisati sustav gospodarenja otpadom u velikom dijelu države. Unatoč brojnim problemima, resorno ministarstvo nerazumno i neodgovorno godinama forsira centre za smeće - Centre za gospodarenje otpadom (CGO)", kažu udruge.

Dodaju da posljednji događaji u centrima Kaštijunu i Marišćini pokazuju da su njihova upozorenja "o pogrešnom smjeru kojim Hrvatska ide, zahvaljujući utjecaju interesnih lobija, bila potpuno opravdana".

Za Kaštijun kažu da zbog kvara ne radi, postao je obično neuređeno smetlište koje u jeku sezone nesnosno smrdi, a cijela Istra nema rješenja za zbrinjavanje otpada. Također, nedavni požar u Marišćini pokazao je da "inertni" otpad, koji se odlaže nakon obrade, i nije inertan, odnosno bezopasan za okoliš.

Udruge smatraju da Ministarstvo nema dobre namjere, s obzirom da se novim Zakonom o otpadu definirao daljnji razvoj centara te naredilo gradovima i općinama da svoj miješani otpad njima predaju.

"Istovremeno, milijarde iz EU fondova ostaju neiskorištene jer su predviđene za izgradnju megacentara, umjesto decentraliziranih lokalnih sortirnica, reciklažnih dvorišta, kompostana i centara za ponovnu upotrebu", kažu udruge.

Centri za gospodarenje otpadom nisu odlagališta otpada

Na te kritike Radović odgovara da novi nacionalni plan gospodarenja otpadom izrađuje Ministarstvo, a bit će osnovano povjerenstvo koje će davati komentare, pa će na taj način i udruge biti uključene u njegovu izradu.

Kaže da su važećim planom, ali i prethodnim, centri za gospodarenje otpadom bili planirani kao način obrade ostatnog otpada koji je nemoguće drugačije iskoristi.

"Centri za gospodarenje otpadom bili su normalan smjer kojim treba ići. Oni nisu odlagališta otpada", ističe Radović.

Objašnjava da otpad prije dolaska u centar mora biti odvojen na mjestu nastanka, na kućnom pragu, sva kućanstva ga moraju odvajati. U centru se otpad dalje sortira, odvaja se organska frakcija, metali i druge frakcije koje je moguće izdvojiti, pa ponovno oporabiti i reciklirati.

Radović kaže da se time često manipulira, pa se kaže "otpad treba odvajati i ne trebaju nam centri za gospodarenje otpadom".

Za Marišćinu i Kaštijun kaže da rade na način kako se njima upravlja, svaki od njih ima tvrtku koja njime upravlja. "Znači, centri za gospodarenje otpadom nisu loši, samo se njima može dobro ili loše upravljati".

"Ako jedinice lokalne samouprave koje gravitiraju tim centrima nemaju odvajanje otpada, što je slučaj jednog i drugog centra, ili je to odvajanje minimalno, pa većinu otpada voze u centar, naravno da centar ne može sve obraditi. Dolaze prevelike količine, posebno u turističkoj sezoni, i nastaju problemi", kaže Radović.

Mali odaziv za sortirnice i kompostane

Na tvrdnju udruga da milijarde iz EU fondova ostaju neiskorištene jer su predviđene za izgradnju megacentara, umjesto decentraliziranih lokalnih sortirnica, reciklažnih dvorišta, kompostana i centara za ponovnu upotrebu, Radović kaže da se, osim sufinanciranja centara, sufinanciraju i takva postrojenja.

"Ministarstvo je za ta postrojenja objavljivalo javne pozive na koje su se mogle prijaviti jedinice lokalne samouprave. Međutim, odaziv nije bio velik. Posebno smo bili iznenađeni malim odazivom za sortirnice, pa čak i za kompostane", kaže Radović.

Ističe da je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za projekte gospodarenja otpadom do 2026. planirano 1,2 milijarde kuna, a 166 milijuna eura planirano je iz Kohezijskog fonda za razdoblje do 2027. godine.

Na javni poziv za dodjelu tog novca mogu se javiti i tvrtke i jedinice lokalne samouprave.

"Koliki će biti odaziv - vidjet ćemo. Nadam se da će u ovom razdoblju biti puno veći jer i svijest se promijenila. Mislim da su svi postali svjesni da je i financijski puno isplativije otpad iskoristiti, nego ga voziti ili na odlagalište ili u centar za gospodarenje otpadom", istaknula je Radović.

Upitana hoće li u novom Planu za razdoblje nakon 2022. ponovno biti centri za gospodarenje otpadom, Radović kaže da ne može prejudicirati što će biti u Planu, ali "sigurno se od centara neće odustati".

"Centri će sve više biti usmjereni prema recikliranju, a sve manje prema konačnom segmentu zbrinjavanja otpada", poručila je.

U Hrvatskoj se planira izgraditi još devet centara.

Razgovarala: Marina Bujan/Hina

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. rujan 2022 09:05