Za oko 1500 mjesta u zagrebačkoj mjesnoj samoupravi koju čini 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora, kandidiralo se ukupno 12.140 kandidata, od kojih 7015 muškaraca i 5125 žena. Mjesnu samoupravu u Gradu Zagrebu čini 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora, što znači da su političke stranke i neovisni kandidati na ove izbore mogli izaći s maksimalno 235 lista kandidata.
Mogućih 235 lista
Zanimljivo je da ni jedna od vodećih političkih opcija u Zagrebu nije uspjela sastaviti i predati liste za sva vijeća mjesne samouprave u Gradu. Od mogućih 235 lista, stranka pokojnoga gradonačelnika Milana Bandića, Stranka rada i solidarnosti predala je 232 liste.
HDZ na izbore za zagrebačku mjesnu samoupravu nije izašao sam, nego u koaliciji s HSLS-om i HSU-om i predali su liste za 227 vijeća, a SDP koji prvi put nakon 20 godina ide sam na izbore, u Zagrebu je predao 220 lista. Zanimljivo je da su SDP-ovci suočeni s unutarstranačkim sukobima i sabotažama pri sastavljanju listi uspjeli predati samo sedam listi manje od HDZ-a.
Zeleno lijeva koalicija okupljena u platformi Možemo!, čiji kandidat za gradonačelnika Tomislav Tomašević po svim anketama ima uvjerljivo najveću podršku građana, pokazala je kako ima i vrlo bogatu i široku mrežu članova na svim gradskim razinama.
Platforma koja okuplja Novu ljevicu, ORaH, Zagreb je naš i Za grad na izbore za mjesnu samoupravu izašla je u više formacija. Možemo! je predao 163 liste, Nova ljevica 162, Za grad 161 listu i Zagreb je naš 160 listi.
Radnička fronta Katarine Peović koja je u početku bila dio platforme Možemo!, ali se odvojila krajem prošle godine kad su se donosile odluke o nastupu na lokalnim izborima za mjesnu samoupravu, predala je samo jednu listu, što govori da se ova politička inicijativa gasi u Zagrebu.
Iznenađenje je neovisna kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba, Vesna Škare Ožbolt, koja je za vijeća gradskih četvrti i mjesne odbore predala čak 138 listi, što govori da je u vrlo kratkom roku u gradu stvorila infrastrukturu na kojoj joj mogu pozavidjeti i neke veće političke stranke.
Veliki broj listi s kojima je izašla na izbore za mjesnu samoupravu raspirio je pitanje tko stoji iza njezine kandidature. Među nekim HDZ-ovcima, a tome tumačenju su skloni i u SDP-u, uvriježilo se mišljenje da je iza nje dio HDZ-ove mreže nezadovoljne aktualnim vodstvom stranke, odnosno s Andrejem Plenkovićem i njegovom politikom.
- To vam je onaj isti dio HDZ-a koji je stajao iza bivše predsjednice Republike, Kolinde Grabar Kitarović - kaže jedan od naših sugovornika iz vladajuće stranke.
Suverenisti na začelju
S kandidatima je na ovim izborima vrlo dobro zastupljen i Domovinski pokret Miroslava Škore koji je predao 157 listi, a Most pokazuje da se organizacijski nije probio do najnižih struktura, odnosno da u Zagrebu nije uspio stvoriti širu mrežu svojih članova.
Naime, od mogućih 235, predali su samo 86 listi, s tim da su 66 listi formirali samostalno, a 20 s koalicijskim partnerima. Vrlo respektabilnu stranačku bazu u Zagrebu imaju i dvije stranke čiji su zvjezdani trenuci u Saboru prošli već davno, a riječ je o Hrvatskoj stranci umirovljenika (HSU) i HSLS-u koji su predali po 227 listi.
Hrvatski suverenisti koji imaju vidljivost na nacionalnoj političkoj sceni, na izborima za mjesnu samoupravu u Zagrebu nisu se iskazali. Predali su samo 40 listi. Njihove ideje i politike očito ne dopiru do komunalnih tema koje zanimaju birače na lokalnim izborima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....