Radionica o SLAPP tužbama: Potreba za edukacijom novinara i specijalizacijom sudaca

U oblikovanju politike suzbijanja SLAPP tužbi iznimno je važno ujednačavanje sudske prakse, ali i edukacija novinara i uvođenje specijaliziranih sudaca, istaknuto je u utorak na radionici o problematici strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije (SLAPP).

Sudac i glasnogovornik Županijskog suda u Zagrebu Krešimir Devčić je na radionici u organizaciji Ministarstva kulture i medija istaknuo kako se hrvatsko društvo suočava s iznimno velikim brojem tužbi protiv novinara, odnosno medija i izdavača. Pozivajući se na informacije Hrvatskog novinarskog društva (HND), Devčić je naglasio kako je riječ o više od 1100 tih tužbi, s tužbenim zahtjevima koji ukupno iznose više od 70 milijuna kuna.

''Smatram da se radi o kritičnoj masi tih tužbi koje zahtijevaju odgovarajući odgovor pravosuđa. U tom pravcu moje razmišljanje jest da bi se suci trebali specijalizirati u tom dijelu. Bolje rečeno, trebali bi imati određen broj sudaca u okviru nekakvih grupa u sudskim odjelima koji bi rješavali takve tužbe'', kazao je Devčić.

Ocijenio je i kako je pretenciozno predlagati specijalizirane sudove za SLAPP tužbe ali je dodao i potrebu za specijaliziranim sucima koji bi trebali odlučivati u tim predmetima. Naglasio je i kako je tu riječ o specifičnoj materiji koja se odnosi na određena ustavna i konvencijska prava gdje je nužno posebno specijalizirano znanje da bi se donosile pravične odluke.

Ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Jasna Vaniček - Fila podsjetila je da Ministarstvo kulture i medija osnovalo Stručnu radnu skupinu radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tužbi, nakon što je Europska komisija usvojila Akcijski plan za europsku demokraciju, kojemu je jedan od primarnih ciljeva potpora medijima, između ostalog, putem suzbijanja SLAPP tužbi.

Pojasnila je i da su SLAPP tužbe uglavnom postupci pokrenuti od strane moćnih pojedinaca usmjerene prema zastrašivanju i utišavanju kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa te da su u radnoj skupini okupili stručnjake – predstavnike medijskog sektora - novinara i nakladnika, novinarskih udruga, Pravosudne akademije, Hrvatske odvjetničke komore, akademske zajednice, Ministarstva pravosuđa i uprave te Ministarstva kulture i medija kako bi zajednički pronašli učinkoviti način na koji se može zaustaviti trend pokretanja SLAPP tužbi.

U sklopu toga u EU je pokrenuta i javna rasprava o zaštiti novinara i medija od SLAPP tužbi koja će trajati do 10. siječnja iduće godine, a nakon čega se očekuje i izvjesno donošenje nekih rješenja na europskoj razini, kazala je.

Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Lisičar istaknuo je i kako je problem sa SLAPP tužbama taj što se još nije iskristalizirala njihova točna definicija, no da su ipak najpoznatije one protiv novinara, ali da su česte i one prema aktivistima za ljudska prava i zaštitu okoliša. Naglasio je i primjere sudske prakse u europskim državama i u SAD-u, te potrebu ujednačavanja sudske prakse u Hrvatskoj.

Odvjetnica i članica stručne radne skupine za SLAPP tužbe Europske komisije Vesna Alaburić naglasila je veliku potrebu edukacije sudaca ali i novinara naglasivši i kako ''sloboda iznošenja mišljenja nije neograničena'', ali i da bez kvalitetnog novinarstva nema demokracije u društvu.

O različitim aspektima sprečavanja SLAPP tužbi govorila je i profesorica Romana Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta u Zagrebu. U raspravi su sudjelovali i predstavnik Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Dušan Miljuš te predsjednik Hrvatske udruge za mirenje i sudac Visokog trgovačkog suda Srđan Šimac.