GRADOVI OSTAJU BEZ PRIHODA

RADIKALNE MJERE Rezat će investicije, otpuštati i smanjivati plaće jer ostaju bez 900 milijuna

Zagreb će morati uštedjeti 300 milijuna kuna, neće se graditi druga faza fontana ni objekti za Univerzijadu
 Vjekoslav Skledar/CROPIX

Jedinice lokalne i regionalne samouprave zbog izmjena Zakona o porezu na dohodak, koji će građanima od iduće godine omogućiti veće plaće, izgubit će oko 1,8 milijardi kuna prihoda, a Vlada će im, prema nekim najavama, kompenzacijskim mjerama nadoknaditi samo polovicu tog manjka. To znači da će gradovi, općine i županije ostatak od oko 900 milijuna kuna morati namaknuti tako što će rezati proračune za iduću godinu koji se upravo pripremaju.

Plan financiranja

Pretpostavka je da bi gradovi mogli ostati bez oko 10 posto prihoda u proračunima, a gradonačelnici s kojima smo razgovarali na različite će načine krpati rupe. Najviše će zbog poreznih izmjena stradati proračun Grada Zagreba koji se upravo piše. Zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek već je ranije rekla da će Zagreb ostati bez oko 600 milijuna kuna. Ako im Vlada nadoknadi polovicu iznosa, Grad će morati uštedjeti čak 300 milijuna kuna.

- Prioritet će biti programi koji će se moći financirati u sljedećoj godini - rekla je Švaljek. Grad će, uz to što je već vijećima gradskih četvrti namijenio 20 milijuna kuna manje, uštedjeti i na investicijama, a svi gradski uredi dobili su naputak da izrade plan financiranja iz fondova EU. Upitno je hoće li se graditi druga faza fontana u Ulici Hrvatske bratske zajednice, projekt vrijedan 25 milijuna kuna.

Ušminkavanje objekata

Isto tako, umjesto predviđenih investicija zbog Univerzijade na Domu sportova i Maksimiru, ukupno vrijednih 350 milijuna kuna, najvjerojatnije će se ići samo na “ušminkavanje” tih sportskih objekata.

A najradikalnije poteze zasad, čini se, vući će Grad Karlovac i HDZ-ov gradonačelnik Damir Jelić.

Prema njihovim procjenama, prihodi od poreza na dohodak bit će manji za 12 milijuna kuna, a kako Grad ostaje i bez sredstava za područje posebne državne skrbi, to je dodatnih 7,2 milijuna kuna.

- Vrlo smo blizu odluci o korekciji prireza, a predvidjeli smo i minimalne korekcije komunalne naknade. Pregovara se o smanjenju plaća, o smanjenju dijela materijalnih prava i o smanjenju broja zaposlenih - poručili su iz Ureda gradonačelnika.

Grad Split ostat će bez čak 60 do 70 milijuna kuna, procjenjuju u kabinetu gradonačelnika Ive Baldasara. Manjak u proračuna planiraju nadomjestiti boljom naplatom prihoda od korištenja gradske imovine te obavljanja tržišnih djelatnosti, a razgovarat će se i o minimalnom povećanju cijena komunalne naknade. Isto tako, Split planira prodaju nerentabilne imovine i derutnih prostora.

Socijalna prava

- Trenutno ne razmišljamo o smanjenju plaća, ali razmišljamo o pregovorima sa sindikatima da vidimo mogu li se neka prava smanjiti ili eventulano ukinuti. Prirez nemamo namjeru dizati, a socijalna prava nećemo dirati. Očekujemo rast prihoda od prireza jer se zbog mjera koje se poduzimaju očekuje i povećano zapošljavanje - kaže gradonačelnik Baldasar.

Ivica Vrkić, gradonačelnik Osijeka, procjenjuje da će oni izgubiti od 35 do 40 milijuna kuna, a ako se ostvare Vladine najave o kompenzacijskim mjerama, gradski proračun morat će se rezati za 20-ak milijuna kuna.

- Režemo na svim mogućim stavkama, ali branimo socijalna prava. Pokušat ćemo uspostaviti imovinski cenzus na način da oni koji imaju više plaćaju više, a oni koji imaju manje da usluge plaćaju manje. To se odnosi i na vrtiće i na gradski prijevoz. Također, u gradskoj upravi i poduzećima nećemo dirati plaće, ali ćemo sa sindikatima pregovarati da ukinemo sve naknade na plaću - kaže Vrkić koji napominje da će on predložiti da se gradski političari u korist građana odreknu dijela u kojem bi im se zbog izmjena zakona povećala plaća.

Investicije na čekanju

Isto tako, dodaje Vrkić, morat će se rezati i neke investicije, ali će se ti projekti sve više okretati prema fondovima EU i javno-privatnom partnerstvu.

Goran Habuš, gradonačelnik Varaždina, kaže da će oni ostati bez oko 10 milijuna kuna, ali ako se omogući kompenzacija, to im neće predstavljati neki veći problem jer im se upravo za oko 5 milijuna kuna svake godine povećava proračun.

- Neke će investicije, naravno, morati pričekati ili ćemo ih ostvariti u manjem opsegu. Ali nećemo dirati prava niti dizati prirez. Malo ćemo pametnije posložiti proračun, a i stići će nam prihodi od legalizacije - pojašnjava Habuš.

Obersnel: Nisu dobre Vladine mjere, zašto nisu smanjili PDV?

Poprilično oštre kritike zbog ovih Vladinih mjera došle su od SDP-ovca Vojka Obersnela, gradonačelnika Rijeke.

On ističe kako je sve ovo napravljeno u zadnji čas, bez adekvatnih konzultacija s lokalnom samoupravom i u potpuno krivo vrijeme.

- Lako je donositi odluke koje se tiču nekog drugog. Zašto Vlada, ako je zabrinuta za građane, nije krenula u mjere smanjenja PDV-a za one proizvode koji su najpotrebniji za život? Stavljeni smo pred gotov čin a da ne možemo utjecati na te mjere, koje ja načelno pozdravljam, ali to se donosi na tuđi račun, preko leđa lokalne samouprave i nije pitanje da ćemo mi izgubiti neke privilegije i smanjiti plaće, taj će novac posredno izgubiti građani jer će biti manje investicija - tvrdi Obersnel.

Prema njegovoj računici, Rijeka će ostati bez oko 55 milijuna kuna, a polovicu od tog iznosa morat će sami nadoknaditi. To im, kaže Obersnel, predstavlja velik udar na proračun koji se može riješiti samo dubokim rezovima.

- Taj je iznos teško namaknuti samo kroz rezanje plaća, a i ti naši zaposlenici su građani koji bi trebali dobiti veće plaće. Mi ćemo morati razmisliti o manjoj korekciji plaća i manjim izdvajanjima za investicije, kulturu, sport, odgoj i obrazovanje te socijalu. U kojem omjeru, još ne znam. Za nekoliko tjedana ćemo znati kad budemo završili proračun - kaže Obersnel.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 08:02