Računalo nikad nije upalio svaki drugi Slavonac, ali ni Sicilijanac

ZAGREB - Svaki drugi stanovnik središnje i istočne (panonske) Hrvatske nikada nije koristio kompjutor. Kada je riječ o osnovnoj informatičkoj pismenosti, ni ostali Hrvati nisu znatno bolji. Čak 41 posto stanovnika iz sedam županija jadranske Hrvatske nikada nije uključilo kompjutor, dok je takvih 39 posto u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Prema tom pokazatelju, Hrvatska je pri dnu europskih zemalja, pa su Slavonci, primjerice, u rangu stanovnika Sicilije i nekih regija u Portugalu.

Aktivni Skandinavci

Gori od nas samo su stanovnici Bugarske i Rumunjske u kojima se broj onih koji nikada nisu uključili kompjutor penje na čak 60 posto. Pokazuju to podaci Eurostata za 2009. koji su obrađeni prema statističkim NUTS2 regijama, odnosno onima koje broje između 800.000 i tri milijuna stanovnika.

Kada je općenito riječ o informatičkoj pismenosti, najbolje stoje Skandinavci koji pristup internetu imaju u više od 90 posto kućanstava, više od 60 posto građana redovno kupuje preko interneta, a broj onih koji nikada nisu uključili kompjutor spušta se i do neznatnih tri posto.

Istraživanje Algebre i Visoke škole za primijenjeno računarstvo o korištenju računala pokazalo je da je najviše Hrvata koji ne koriste kompjutor među starijima od 60 godina.

- Dobna skupina koju smo detaljnije pratili jest radno sposobno stanovništvo u dobi od 17 do 40 godina, gdje smo primijetili da na razini cijelog uzorka devet posto stanovništva ne koristi računalo. U istraživanje smo uključili i ostalo radno sposobno stanovništvo, sve do 64. godine i vrlo je jednostavno zaključiti da nekorištenje informacijskih tehnologija eksponencijalno raste po dobnim skupinama - čak 52 posto osoba u dobi od 56 do 64 godine ne koristi računalo - ističe Hrvoje Balen iz Algebre.

Nemamo vremena za učenje

Njihovo je istraživanje pokazalo i da su među onima koji koriste računalo dominantna namjena korištenja zabava, posao i obrazovanje. Redoslijed tih aktivnosti razlikuje se gledano po regijama, pa se samo u dvije računalo dominantno koristi za poslovne svrhe - u zagrebačkoj i riječkoj. U ostalim regijama Hrvati računalo dominantno koriste za zabavu.

- Najviše zabrinjava nespremnost ljudi da svladaju nove vještine. Čak tri četvrtine ispitanika u proteklih godinu dana nije bilo na edukaciji. Taj podatak također varira i kreće se od najlošijih 13 posto u bjelovarskoj do 33 posto u zagrebačkoj. Primarni razlog tome je razmišljanje ljudi da im ‘edukacija ne pomaže u životu’ ili da ‘nemaju dovoljno vremena za obrazovanje’, a ‘nedostatak novca’ im je tek na trećem mjestu razloga - kaže Balen.