Najave konduktera preko megafona, koje na stanicama i kolodvorima HŽ-ovih vlakova počinju sa: “Obavještavamo putnike..” umjesto “Putnički vlak iz..”, vjerojatno su najveća noćna mora njihovih korisnika. Prvi tip najave gotovo uvijek završava s obavijesti o kašnjenju vlakova, koje se može protezati od sitnih 15-ak minuta ako putnici imaju sreće, do 120 ili više minuta u najgorim slučajevima.
Probleme Hrvatskih željeznica poput kašnjenja, loše organizacije, čestih kvarova na vlakovima, nedostatka klime ljeti ili grijanja zimi i krivog voznog reda osjetio je skoro svatko tko je kročio u njihov prijevoz, jer se uzastopno ponavljaju godinama. Ogorčenje putnika na koncu trpi osoblje u vozilima koje nema utjecaja na propuste, jer se čini da je temeljni problem sustav Hrvatskih željeznica koji je u raspadu.
Podsjetimo, prema detaljnom scanu poslovanja Hrvatskih Željeznica i zasebne tvrtke Putničkog prijevoza koji je 2022. godine napravio Jutarnji list, otkriveno je da su njihovi vlakovi u 2021. godini kasnili sveukupno dvije godine, točnije 628 dana.
Vlak stao nasred pruge
Probleme s prijevozom i kašnjenje su u četvrtak, kako je izvijestio Jutarnji list, doživjeli i putnici na relaciji od Zaprešića do Zagreba. Vlak je kasnio samo 20 minuta, ali putovanje je krenulo krivo kad je odjednom zakočio nasred pruge, direktno prije Glavnog kolodvora.
- Stotine ljudi stoji zatočeno u vlaku i ne zna što se događa. U jednom trenutku ljudi su počeli stiskati tipku za otvaranje vrata i nekoliko ih se otvorilo. Nastao je kaos, putnici su počeli iskakati van nasred pruge, iz drugih smjerova dolaze vlakovi koji neprestano trube, djeca vrište i dozivaju roditelje jer su se izgubili - ispričala nam je naša čitateljica.
Dvadesetak minuta kašnjenja može se protumačiti kao dolazak na vrijeme kad je u pitanju HŽ, ako se prisjetimo putovanja iz Vinkovaca do Zagreba koje je prošle godine trajalo 19 sati. Iskustvo je za Večernji list opisala jedna od putnica, koja je umjesto u 22 sata na dan putovanja, u Zagreb stigla sljedeći dan u 12.30 sati.
Krenula je iz Vinkovaca na vrijeme, a onda ih je nakon 40-ak minuta uhvatilo nevrijeme u Andrijevcima, gdje su čekali pet sati. S pruge su se morala ukloniti stabla i granje. Zatim je nestalo struje u vlaku i ponovno su stali oko Starog Petrovog Sela i čekali oko četiri sata.
Ujutro su presjedali na drugi vlak, gdje ih je dočekala isprika HŽ-a uz objašnjenje da je nestalo napona na kontaktnoj mreži ispred kolodvora Garčin i zatim ponovno kod Starog Petrovog Sela, a zbog zatvorenih cesta nisu mogli angažirati zamjenske autobuse. Vlak je imao vagone s ležajima gdje su putnici proveli noć, uz osigurane obroke i piće. Kasnije im je vraćen puni iznos karte.
Umjesto vlaka - bus
U ovom slučaju kašnjenje se može opravdati neočekivanim okolnostima zbog oluje, ali loša organizacija prisutna je i u situacijama koje nadzire i koordinira sami HŽ. Tijekom 2022. godine, Jutarnji list je pisao o putovanju iz Karlovca do Zagreba, koje je zbog vožnje autobusima trajalo jednako koliko i povratno putovanje na spomenutoj relaciji.
Busevi su uz vlakove prometovali zbog radova na održavanju pruge Zagreb - Rijeka. Organizacija je bila sljedeća: putovanje kreće prvim vlakom iz kojeg putnici izlaze u Jastrebarskom i ukrcavaju se u autobuse koji putuju do Hrvatskog Leskovca, gdje se zatim ponovno prebacuju u drugi vlak koji vozi do Glavnog kolodvora.
Prvi vlak je u startu kasnio 20 minuta, ali problem je nastao zbog čekanja autobusa koji se izgubio. Naime, putnici su mogli birati hoće li sjesti u dva autobusa koja su autocestom išli direktno do Hrvatskog Leskovca ili jedan autobus koji je prolazio sve stanice vlaka između Jastrebarskog i Hrvatskog Leskovca. Bus koji je prolazio sve stanice redovito se znao izgubiti na području Horvata, što je odužilo putovanje za sve ostale, jer drugi vlak nije mogao krenuti dok nisu svi putnici stigli.
- Nakon dva kriva skretanja i skoro 35 minuta vožnje stigli smo na stajalište Horvati gdje naravno nitko nije čekao autobus, niti izlazio iz autobusa. Vozači su komentirali kako im je javljeno prije pola sata da moraju prevoziti putnike koji su putovali vlakom - rekao nam je tada putnik koji je doživio istu situaciju par dana ranije.
Najsporija linija u Europi
Poznati Britanac i travel bloger Paul Bradbury, ove godine se također uputio u avanturu putovanja, kako je napisao, najsporijom željezničkom linijom u čitavoj Europi, tijekom koje vlak putuje prosječnom brzinom od 25,54 kilometara na sat. U pitanju je bila destinacija Erdut, a u vlak Hrvatskih željeznica ukrcao se u Osijeku.
Putem je primijetio da vlak doista puže tračnicama, dodajući da bi mogao ‘hodati brže od toga’. Kad su napokon dogmizali do Erduta, Paul je podsjetio da je svjetski rekord u trčanju maratona, dakle udaljenosti od 42 kilometra, 2 sata i 35 sekundi, a on je 29,8 kilometara u oba smjera, od Osijeka do Erduta i natrag, prošao za jedan sat i 10 minuta čime je potvrđeno da se uistinu radi o najsporijoj željezničkoj trasi u Europi.
- Putovao sam na 577 različitih željezničkih linija i prevalio više od 90.000 km. Vozio sam se u svakoj zemlji EU gdje postoje vlakovi (Malta i Cipar nemaju vlakove, dakle 25 zemalja EU) i tek trebam pronaći bilo koju liniju na kojoj vlakovi voze prosječno ispod 30 km/h. Čak i najgore pruge u Rumunjskoj imaju prosječnu brzinu veću od 30 km/h! - zaključio je Paul.
Tijekom ljetnih mjeseci i toplinskih valova, na prvo mjesto najvećih briga putnika, umjesto kašnjenja, iskače manjak klime u vlakovima gdje se ne mogu otvoriti prozori. Neugodno iskustvo mnogi su proživjeli i ovo ljeto, ali problem se proteže barem do 2021. godine, kad smo pisali o putovanju iz Zagreba prema Slavoniji.
Temperature su prelazile 33 stupnja, maske su bile obavezne, vlak je bio pun i svi su se žalili zbog nedostatka zraka. Kondukteri su se ispričavali putnicima, jer ni oni nisu znali kako im pomoći. Inače, vlak se pokvario samo nekoliko stanica nakon što je krenuo.
Vlak bez klime
Linija se u Koprivnici odvaja za Budimpeštu i Osijek, ali nakon prespajanja nove lokomotive koja vozi prema Slavoniji drugi vagon nije imao ventilaciju, a kamoli klimu. Vagoni su prethodno bili pregledani u Koprivnici i pušteni u promet.
- Ovaj vlak je hermetički zatvoren, ne razumijem kako je uopće dozvoljeno pustiti ovakav vagon za tako dugačko putovanje - rekla nam je 2021. godine zabrinuta putnica.
Ako zanemarimo sve prethodno navedene probleme, opet se susrećemo s novim, jer se ponekad putnici ne mogu pouzdati ni u vozni red naveden na aplikaciji i službenoj stranici HŽ-a. Prošle godine se redakciji Jutarnjeg lista javio građanin koji je stigao na bjelovarski željeznički kolodvor s namjerom ukrcavanja na vlak za Zagreb.
Kad je došao na blagajnu kupiti kartu, djelatnica mu je rekla da taj vlak ne vozi vikendom, iako je na njihovim službenim stranicama bio naveden u voznom redu.
- Je, tako piše jer tu aplikaciju održava neka treća firma koja ne ažurira podatke, ali vlak ne vozi i neće stići. Imate sljedeći u 10:50 - kratko mu je odgovorila djelatnica na šalteru.
Ostao je ogorčen, napominjući da nisu u stanju ažurirati čak niti vozni red. Kako smo tada pisali, zbog istog problema je HŽ Putnički prijevoz u nekoliko navrata dobio kazne od željezničke inspekcije HAKOM-a.
Kasnili 3 sata
Najgora iskustva putovanja našim željeznicama, na Redditu su prepričali i poneki korisnici. Jedan od njih je napisao da mu inače vlakom treba 50 minuta do fakulteta u Zagrebu. Taj dan je imao vježbe u 9 sati, ali je krenuo u 6 ujutro kako bi sigurno stigao na vrijeme. Unatoč tome, vlak je stigao tek u 10 sati zbog kvara na signalizaciji.
- Skupio me s 50 minuta kašnjenja, u vožnji smo uspjeli nabit kašnjenje na 3 sata, iako nije bilo nikakvih velikih stajanja. Još mi nije jasno kako im je to pošlo za rukom - nadovezao se drugi korisnik.
Treći korisnik se prisjetio povratka kući s vlakom koji je krenuo u 20:29 sati, a na ciljanu destinaciju je trebao stići oko 21:35 sati. Došlo je do prekida u električnim vodovima, za koje je prvo bio najavljen popravak od sat vremena, a onda ipak barem dva sata.
- Nakon dva sata zovem frendove da dođu po mene jer fakat nije imalo smisla više čekati. Na kraju sam došao kući u 1.30 sati. Kasnije su objavili da je vlak krenuo tek u 4 ujutro. Ljudi ako si nisu mogli organizirati alternativni prijevoz, morali su prespavati u vlaku - napisao je treći korisnik.
Percepcija Hrvatskih željeznica u očima građana bila je jasna još prije jednog desetljeća, kad su objavili natječaj za izradu novog slogana koji je trebao biti korišten u promotivne svrhe, uz uvjet da mogu sudjelovati isključivo studenti. Uz isti način rada kao i deset godina kasnije i molbu da putnici imaju strpljenja, većina je zadatak shvatila kao priliku za zbijanje šala.
“Život vam prebrzo prolazi? Vozite se svakodnevno HŽ-om!”, “Connecting people - eventually”, “Krenite vlakom, dođite autobusom 2u1”, “Jer sporije ne može!” i “Nije sve u brzini.”, bili su samo neki od prijedloga na tadašnjem Twitteru.