ŠEF SDSS-a

PUPOVAC O NAPADIMA IZ HVIDRE 'Neka radi svatko što misli da treba i neka sude svakome kome misle da treba suditi, a meni na prvom mjestu'

 
Milorad Pupovac
 Luka Gerlanc / CROPIX

Predsjednik SDSS-a Milorad Pulovac izjavio je u subotu u Varivodama, vezano za zahtjeve Hvidre i podnošenje kaznene prijave protiv njega, kako nema poseban komentar, dodavši "neka sude svakome kome misle da treba suditi, a meni na prvom mjestu".

Pupovac je danas u selima Varivode i Gošić nazočio vjerskom obredu i komemoraciji u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV) i općine Kistanje, za 16 poginulih i ubijenih srpskih civila krajem kolovoza i rujna 1995. godine, nakon Vojno-redarstvene operacije Oluja i oslobađanja hrvatskih okupiranih područja.

Upitan da komentira podnošenje kaznene prijave udruge Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR) Državnom odvjetništvu RH (DORH) zbog njegovih nedavnih izjava kojima je današnju Republiku Hrvatsku usporedio s NDH, te zahtjeva da se razvrgne koalicija, rekao je kako na to nema komentara, ali da svatko radi ono što misli da treba raditi.

"Rekao sam vam da nemam komentara na to", istaknuo je Pupovac, dodavši: "Neka sude svakome kome misle da treba suditi, a meni na prvom mjestu. Ja sam taj kojem treba prvome i zadnjem suditi. Toga sam svjestan. I neka sude, kako god žele", kazao je Pupovac.

Novinari su ga pitali i je li zadovoljan suradnjom s premijerom Andrejom Plenkovićem, na što je kazao da današnji događaj nije mjesto za to već je mjesto za sjećanje i komemoriranje.

Pupovac je dodao kako poziva "one koji traže da se pokrene postupak protiv njega", što, kako kaže, podržava, neka pozovu državu i da se "sudi onima koji su počinili zločine u Varivodama i brojnim drugim mjestima. Ali i da sude ratne zločine, zločine u privatizaciji, zločine profiterstva i zločine pljačke koji se u Hrvatskoj događa i danas".

Na komemoraciji žrtvama u Varivodama je govorio predsjednik SNV-a Boris Milošević, rekavši da su srpske žrtve nastradale više od 50 dana nakon Oluje. Tih 50 dana su preživljavali i proživljavali strahove s obzirom da nije bilo dana da netko nije ušao u selo i maltretirao ih, ustvrdio je. Rekao je i kako su na pragove svojih domova stavili bijele krpe da bi se predali iako nisu imali oružja, no to ih nije spasilo.

"Država te ljude nije zaštitila već je okrenula glavu. Ubijeno je devet ljudi u Varivodama, sedam u Gošiću, u Uzdolju i Gruborima šest ljudi, Mokrom Polju njih pet. Govorim samo o onim najpoznatijim. Mi ovdje tražimo da svaki ratni zločin treba biti kažnjen neovisno o nacionalnosti počinitelja. Tražimo da svaka žrtva dobije status kakav zaslužuje u društvu, neovisno o nacionalnosti, ali tražimo i stvaranje i održavanje političke klime koja će omogućiti procesuiranje i kažnjavanje svih ratnih zločina", izjavio je Boris Milošević.

Gradonačelnik Knina Marko Jelić rekao je kako su u Varivodama stradali nevini ljudi, kojima treba dati pijetet, i time poručiti onima "koji možda imaju neke ideje za budućnost, koje će dovesti do takvih događanja" da se to ne tolerira i da mi kao društvo to ne prihvaćamo, takve načine djelovanja i ponašanja. Dodao je da to nije civilizacijska stečevina na koju smo oslonjeni i usmjereni.

Na konstataciju da nitko nije osuđen za zločin u Varivodama i upit kako to komentira, Jelić je izjavio da je zbog toga nezadovoljan.

"Svaki zločin ima ime i prezime, kako ima i žrtva ime i prezime, tako ima i počinitelj. Mislim da hrvatska tijela zaštite pravnog poretka trebaju djelovati jer je prošlo puno vremena zbog kojeg nestaju svjedoci i počinitelji. Možda sada nakon toliko godina više nije ključno ni kažnjavanje nego je ključno da se zna tko je to napravio i da napokon obitelji žrtava nađu smirenje u svemu tome", dodao je Jelić.

Na komemoraciji su, uz ostale, bili izaslanik Vlade RH državni tajnik u Ministarstvu kulture dr. Ivica Poljičak, zamjenica šibensko-kninskog župana Anja Šimpraga, gradonačelnik Knina Marko Jelić, Eugen Jakovčić iz Documente, nekadašnji predsjednik Documente Zoran Pusić.

Ubojstva u Gošiću dogodila su se 27. kolovoza 1995. godine kada je ubijeno sedam mještana, a 28. rujna iste godine u Varivodama je ubijeno devet mještana uglavnom starije životne dobi. U tim selima, koja su se nalazila na okupiranim područjima Republike Hrvatske nije bilo ratnih aktivnosti, svi ubijeni su bili civili.

Inače, Državno odvjetništvo RH proteklih je godina u više navrata odbacilo tvrdnje da nitko u Hrvatskoj nije procesuiran za zločine počinjene nad srpskim civilima za vrijeme i nakon osloobodilačke operacije Oluja, naglasivši da 'nadležna državna odvjetništva redovito objavljuju priopćenja o odlukama u predmetima iz svoje nadležnosti iz kojih je razvidno da se počinitelji kaznenih djela ratnih zločina procesuiraju'.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 18:28