Kad već na Jadranu nema turista, ima - plamenaca. Tako je splitski veterinar, koji ordinira i po Visu i Braču, dr. Mario Gavranović na zasluženom godišnjem odmoru svojom barkom ovog utorka plovio kanalom Ždrilac, između Pašmana i Ugljana, pa uočio krajnje neobičan prozor.
U plićaku na obali Pašmana okupilo se mnoštvo i gledalo kako se pred njima brčka ružičasti plamenac, ptica koju rijetko susrećemo u našim krajevima.
Kako nije odmah mogao privezati barku, otišao je u obližnju luku, no već je uslijedio poziv s Ornitološkog zavoda.
Zaštita
- Halo, Mario, imaš li koga na Pašmanu, primijećen je iscrpljeni plamenac.
- Imam, sebe - kroz smijeh je odgovorio iskusni veterinar.
Automobilom se odmah zaputio prema naselju te je ustanovio kako je sa životinjom sve u redu, krila nisu slomljena, noge su OK, osim što je krajnje iscrpljena.
- Plamenci su u našim krajevima rijetki. Znamo ih vidjeti kako preletavaju otoke, a najčešće znaju sletjeti na nenaseljena područja Kornata. No, uvijek su u jatu. Zato je bilo neobično vidjeti jednoga kako slijeće u naseljeno mjesto. Doista je čudno što je sletio u plićinu, u naselje gdje je mnogo ljudi - kazuje nam dr. Gavranović.
Ptica se nakon pregleda udaljila na sigurno, a prema navodima mještana, već je idućeg dana odletjela.
- Trebala mu je jedna noć odmora. Bio je to naš pašmanski turist - smije se dr. Gavranović, navodeći kako će plamenac, zahvaljujući vlastitom sustavu navigacije, zasigurno opet pronaći jato kojem pripada.
O svemu je obaviještena i udruga BIOM, koja danas okuplja više od 400 članova i 30 zaposlenika, a usredotočili su se na zaštitu ptica.
- Kako je utvrdio Josip Turkalj, stručni suradnik Bioma za zaštitu prirode, radi se o mladoj jedinki, koja je napustila gnijezdeću koloniju i sad “luta” morima. Često ih se bilježi na zimovanju u Istri i na Ninskoj solani, ali bili su bilježeni i na Stonskoj solani, Neretvi… Broj promatranja značajno je povećan u posljednjih nekoliko godina, najvjerojatnije stoga što se sve veći broj ljudi interesira za ptice - objavili su.
Plamenci su smatrani utjelovljenjem vrhovnog boga starih Egipćana, dodaju. Zanimljivo je da imaju sposobnost unihemisfernog sporovalnog sna, što znači da mogu spavati tako da jedna polovica mozga miruje i odmara se, dok je druga polovica budna i aktivna. Mužjak i ženka ostaju doživotno u paru, a gnijezdo grade zajednički na mjestu koje najčešće izabere ženka.
Te ptice visoke su 80 do 145 cm, dugačka, savitljiva vrata i neobično dugih nogu, s tri prednja prsta spojena plivaćom kožicom, dok je četvrti (stražnji) zakržljao. Upravo zbog dugih nogu, prilagođene su za boravak u slanim plitkim vodama, u kojima druge životinje ne mogu boraviti.
Čistoća
Pašmanski turistički plamenac otišao je na sigurno, no vjerojatno će se opet vratiti. Stoga je preporuka stručnjaka da ga se ne “maltretira”. Kao i sa svakom divljom životinjom, poput medvjeda, vukova ili risova, svaki kontakt s čovjekom može biti štetan. Kako se hrani algama i s nekoliko vrsta vodenih beskralježnjaka, nepotrebno ga je hraniti.
Ako ga vidite, najbolje ga je ostaviti na miru kako bi se odmorio i stekao snagu za daljnji let, a ako je baš potrebno, napravite fotografiju iz daljine. Ipak, njegova pojava svjedoči o čistoći i sigurnosti naše strane Jadrana, što je dobra vijest.