ZAGREB - Zagreb je najsigurniji grad za pse lutalice, jer u njemu, barem prema službenim podacima, već sedam godina nije eutanazirana ni jedna životinja, osim ako nije bila bolesna, agresivna ili stara. Preko udruga za zaštitu životinja sve su smještane u skloništa ili u gradski azil u Dumovcu, i to do udomljavanja ili prirodne smrti.
Sličan sustav imaju još neki veći hrvatski gradovi pa se tako psi, barem prema službenim informacijama, ne eutanaziraju u Osijeku, Belom Manastiru, Karlovcu, Velikoj Gorici, Slatini, Vinkovcima i Pokupskom Cerju. Prema registru Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, skloništa za pse postoje samo u tim mjestima.
Moraju voditi evidenciju
Za benkovački i čakovački azil u tijeku je registracija, a ostali službeno ne postoje, pa tako ni inspekcija Ministarstva ne mora provjeravati ubijaju li se tamo životinje i u kojoj mjeri.
- U Hrvatskoj je registrirano osam skloništa za pse. Zakon propisuje da se u svim skloništima vodi evidencija o eutanaziji ili uginućima pasa. Naša inspekcija jednom u tri mjeseca obilazi ta skloništa i kontrolira vodi li se evidencija i eutanaziraju li se psi u skladu sa zakonom, a to je zbog bolesti ili 60 dana od dolaska psa, ako ga u tom razdoblju netko ne udomi - tvrdi Gordan Jerbić, glavni inspektor Ministarstva poljoprivrede.
No, više zabrinjava siva ekonomija. Poznato je da se na crno psi kod veterinara eutanaziraju, iako za to nema opravdanog razloga, što je protuzakonito. Prema neslužbenim podacima, svaki treći veterinar na zahtjev vlasnika neće odbiti eutanazirati životinju premda je posve zdrava, čime krši zakon.
Najbolji u Zagorju
Napušteni psi najgore će proći u Dubrovačkoj, Istarskoj, Ličko-senjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Brodsko-posavskoj i Šibensko-kninskoj županiji, gdje nema službeno registriranih azila za pse, a udruge za zaštitu životinja nisu toliko aktivne. Iznimka su benkovački i zadarski azili, ali u njima su uvjeti držanja životinja jako loši i nisu registrirani pa tako inspekcija i nema informacije o stanju životinja u njima.
Od većih gradova, najgora je situacija u Šibeniku, Splitu, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Požegi te gotovo u cijeloj Istri. Tamo, prema poznatim podacima, nema skloništa za pse, a vlasti ih se rješavaju udomljavanjem preko udruga za zaštitu životinja i smještajem u šinteraje, gdje se eutanaziraju injekcijama.
U Krapinsko-zagorskoj županiji također nema azila, ali se iz šinteraja udomljava čak 75 posto pasa, što je daleko najveći broj u usporedbi s ostalim županijama.
Manje je poznato da gradovi i županije time direktno krše Zakon o zaštiti životinja iz 2007. godine, no nitko od inspekcijskih službi na to se ne obazire. U zakonu izričito piše da je eutanazija moguća, ali tek nakon što lokalna samouprava ispuni sve preduvjete, a to je smještanje životinja u službene azile ili u improvizirana skloništa udruga za zaštitu životinje te pokušaja udomljavanja preko medija i oglasa.
Dakle, grad, županija ili općina dužni su prema zakonu sagraditi službeni azil, u kojega se do udomljavanja ili prirodne smrti smještaju psi koje su pokupili šinteri.
Ne ispunjavaju uvjete
U šinterajima životinje mogu ostati 60 dana, a ako u tom razdoblju vlasnik ne dođe po njih ili ih ne udomi pojedinac ili udruga za zaštitu životinja, smiju se usmrtiti, pod uvjetom da ne postoje službena skloništa za pse.
Većina navedenih županija i gradova taj uvjet ne ispunjavaju, odnosno još nemaju službene azile pa se zbog toga ubija više pasa. Opravdano (zbog bolesti) ili ne, nije poznato jer se inspekciji nerijetko predstavljaju krivi podaci. U mnogim gradovima, primjerice Zadru i Splitu, gradnja službenih azila najavljuje se godinama. No, još niti jedan azil nije otvoren.
No, domaći i strani zaštitari životinja posebno su osjetljivi na Dubrovnik, gdje je još do prije četiri dana bila upitna sudbina 270 pasa iz tamošnjeg improviziranog skloništa. Razlog za to jest što je taj grad svjetski poznata turistička meka.
Nagrade za udomljavanje
Nakon pritiska domaće i međunarodne javnosti te obećanja premijerke Jadranke Kosor da će pomoći psima kako ih se ne bi eutanaziralo, ti su psi pošteđeni. Gradonačelnik Andro Vlahušić čak je predložio potpunu zabranu eutanazije u cijeloj državi te najavio novčane nagrade za sve koji udome dubrovačke pse.
Vlahušić je lagao, u Čakovcu ne ubijaju pse jer tamo postoji azil
Gradonačelnik Andro Vlahušić pisao je premijerki i medijima, ističući kako i mnogi drugi gradovi eutanaziraju pse, čak i nakon 30 dana, što je protuzakonito, jer od pronalska do usmrćivanja mora proći najmanje 60 dana.
Vlahušić se u priopćenju pozvao na grad Čakovec, Makarsku, Ivanić Grad, Požegu, Biograd, Dugu Resu, Hvar, Glinu, Kutinu, Novsku, Starigrad, Paklenicu i Matulje. Ta mjesta, tvrdi, eutanaziraju životinje već nakon 30 dana, što je nezakonito.
U udruzi Prijatelji životinja, koja je sudjelovala u stvaranju Zakona o zaštiti životinja i ima razvijenu mrežu aktivista u gotovo svakom gradiću, tvrde da Vlahušićeva izjava da se psi u tim gradovima eutanaziraju nakon 30 dana nije istinita, a demantirali su i njegovu izjavu da se psi ubijaju u Čakovcu.
- Čakovec ima azil i u suradnji s udrugama za zaštitu životinja udomljuje životinje. To znamo jer je naša mreža aktivista tamo prisutna. Dakle, to je laž. Pse pronađene u Dugoj Resi, primjerice, često šalju u karlovački azil.
U ostalim navedenim gradovima, koliko je poznato, pse eutanaziraju, no nitko nema podatke o broju i načinu eutanazije. To je grubo kršenje zakona jer evidencija ne postoji, a nadležne institucije to ne brine - objašnjava Luka Oman, predsjednik Prijatelja životinja.
Šibenik: Najviše eutanazija ujesen
O zbrinjavanju napuštenih pasa i lutalica na širem šibenskom području brine se tvrtka As eko. U njihovu šinteraju trenutno se nalazi desetak pasa, a koliko ih se prosječno tjedno, odnosno mjesečno eutanazira nakon što istekne zakonom propisani roka od 60 dana obveznog čuvanja u tvrtki kažu da je “teško precizno odgovoriti”.
Prema objašnjenju Damira Vrvila iz tvrtke As eko, to ovisi o godišnjem dobu. Najviše pasa u šinteraj šibenske tvrtke stiže tijekom ljetnih mjeseci, pa u tvrtki objašnjavaju da zbog zakonskog roka od 60 dana najviše eutanazija provode početkom jeseni. ( M. Jurković/EPEHA)
Split: Rokove maksimalno razvlačimo
Premda po zakonu imamo određeni rok za eutanaziju od dva mjeseca, kod nas nije tako, rekla je dr. Zdenka Filipović, doktor veterine iz prihvatilišta za pse u Splitu.
- Surađujemo s Društvom za zaštitu životinja koje nam pomaže pronaći udomitelje, pa smo taj rok produljili maksimalno. Najbolji primjer je naš simbol Barry, to je stari njufaundlender kojeg je vlasnica napustila prije pet godina - kaže Zdenka Filipović i dodaje da ne zna točan broj eutanaziranih pasa godišnje. - Ali, ne mogu reći ni da takvo što ne radimo. Kod nas se u prihvatilištu eutanaziraju psi na zahtjev njihovih vlasnika, ili ako smo na to primorani zbog bolesti životinje, starosti ili ozljeda od kojih se ne mogu oporaviti - objasnila je Filipović. ( Milena Budimir/EPEHA)
Pula: Usmrte četiri psa mjesečno
U pulskom šinteraju, odnosno skloništu životinja smještenog odmah do odlagališta otpada Kaštjun u Medulinu, mjesečno se eutanazira tri do četiri psa od ukupno 15-ak njih na skrbi i to pretežito psi koji su bolesni ili stari, naglasio je direktor Veterinarske stanice u Puli, Renato Peteh.
Drugi se psi uredno udomljavaju. Rok za eutanaziju pasa, po Zakonu o zaštiti životinja, je 60 dana. Inače, prema podacima koje nam je direktor Renato Peteh predočio, od početka godine do sada eutanaziran je 21 pas, a u sklonište u Medulinu je ukupno zaprimljeno 200 napuštenih pasa. ( Mirna Divjak/EPEHA)
Vukovar: Eutanazirali 200 pasa
Vukovar i Vinkovci nemaju azile za napuštene životinje. U oba grada djeluju udruge za zaštitu životinja koje uspijevaju udomiti barem dio životinja prepuštenih ulici. U Vukovaru je, primjerice, od početka godine pronađen novi dom za 200-tinjak pasa.
- Kroz naš higijeničarski servis ove godine prošlo je više od 300 životinja, uglavnom pasa i u manjem broju mačaka. Prema zakonu, skrbimo o njima 60 dana, a često i znatno duže, pa psi znaju biti kod nas i tri mjeseca dok im se traže udomitelji. Na žalost, oko 200 pasa ove godine morali smo eutanazirati - rekao je direktor Veterinarske stanice Vukovar, Tomislav Šota. Kako je dodao, sami su našli novi dom za 100-tinjak pasa, pri čemu je najlakše udomiti štence, dok je još toliko udomila tamošnja Udruga za zaštitu životinja. Veterinarska stanica već nekoliko godina ima gotov projekt izgradnje azila, pa čak i hotela za životinje, računalo se sa sredstvima EU, no zamisao ipak dosad nije realizirana zbog teškoća s iznalaženjem pogodne lokacije.
Šota vjeruje da bi sljedeće godine možda mogli početi s realizacijom takvih planova. Vinkovci pak imaju 5. u Hrvatskoj registrirani veterinarsko-higijeničarski servis u kojem se psi zadržavaju “prema zakonskom roku”.
U ukupnoj brojci napuštenih pasa 20-25 posto uspije se udomiti, za 15-ak posto odlutalih životinja nađu se njihovi vlasnici, dok ostali psi budu eutanazirani. ( S. Butigan/EPEHA)
SL. BROD: Uspavano 45 pasa
Služba šinteraja u Slavonskom Brodu radi već puno desetljeće u okviru Radne jedince Zelenilo i čistoća gradskog komunalnog poduzeća Komunalac d.o.o. - rekla je direktorica Komunalca Olivera Maglić.
Objasnila je kako sukladno gradskoj odluci o komunalnom redu i odredbama Zakona o zaštiti životinja djelatnici šinteraja hvataju pse lutalice na području grada Slavonskog Broda i zbrinjavaju ih u prostor koji se nalazi na području Vijuš-Jug.
Napušteni psi tamo provode do 60 dana, što je također određeno gradskom odlukom o komunalnom redu.
- Ako se u tom roku ne pojavi vlasnik psa, primjenjuje se humana eutanazija te ukopavanje lešine po posebnim uvjetima u zemlju, na terenu koji je određen isključivo za tu namjenu. Tijekom ove godine eutanazirano je 45 pasa lutalica - objasnila je direktorica Komunalca Olivera Maglić. ( Željko Mužević/EPEHA)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....