Zagovornici spalionice infketivnog medicinskog otpada na Rebru pozivaju se na preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, ali ona zapravo ne preporučuje spaljivanje infektivnog medicinskog otpada na mjestu nastanka kao najbolje rješenje.
Naprotiv, na samom vrhu njihova popisa za održivo gospodarenja infektivnim otpadom nalazi se prevencija koja podrazumijeva reduciranje količine infektivnog otpada. Zadnjih pet godina, međutim, KBC Zagreb kontinuirano bilježi porast količine infektivnog medicinskog otpada, a na naše pitanje zašto je tako objasnili su da se to događa zbog sve većeg priljeva pacijenata i uvođenja novih dijagnostičko-terapijskih postupaka.
Ovo su savjeti Svjetske zdravstvene organizacije: smanjenje količine nepotrebne zaštitne opreme sigurnom i racionalnom uporabom, uključujući primjenu drugih mjera prevencije infekcija kao što su higijena ruku, zatim korištenje manjih količina i održivijih pakiranja, razvoj i korištenje sigurne višekratne i lako dezinficirane zaštitne opreme te korištenje osobne zaštitne opreme izrađene s većim udjelom obnovljivih, biobaziranih ili recikliranih materijala.
U praksi je drukčije. KBC Zagreb je 2017. godine, na lokacijama Božidarevićeva, Gundulićeva, Jordanovac, Rebro, Petrova i Šalata imao 584 tona, a 2021. godine 892 tona infektivnog medicinskog otpada. Najveća količina zaraznog medicinskog otpada proizvodi se upravo na lokaciji Rebro, više od 80%.
Krivac je korona
Na pitanje zašto je došlo do naglog povećanja količine otpada pozvali su se na pandemijske godine.
- Za sada nemamo indikacija da bi se količina otpada trebala smanjivati, najviše radi toga jer su pojedine lokacije oštećene potresom (Šalata) i Rebro je preuzelo njihove kapacitete. Količina zaraznog otpada je značajno porasla u 2021. godini u odnosu na prethodnu zbog pandemije koronavirusa i otvaranja covid odjela na lokacijama Jordanovac, Rebro i Petrova – objašnjavaju iz KBC-a Zagreb.
No covid pandemija počela je 2020. godina, a KBC Zagreb bilježi kontinuirani porast količine otpada i u godinama prije.
- Do povećanja medicinskog infektivnog otpada u KBC-u Zagreb dolazi zbog sve većeg priljeva pacijenata i uvođenja novih dijagnostičko-terapijskih postupaka, a brojne zahtjevne procedure liječenja rade se isključivo u KBC-u Zagreb. KBC Zagreb jedina je bolnica nulte kategorije u Republici Hrvatskoj te je gravitacijsko područje KBC-a Zagreb cijela Hrvatska, a i šire – kažu iz KBC-a.
Naglasili su da edukacije o razdvajanju infektivnog otpada svih djelatnika provode kontinuirano, a tvrde da će spalionica doprinijeti učinkovitijem korištenju otpada po waste-to-energy principu, s proizvodnjom 2500 MWh korisne energije.
Slično je i u KBC-u Sestre milosrdnice. Godine 2018. imali su 318 tona zaraznog medicinskog otpada, a protekle godine 438 tona. Oni nam objašnjavaju da se na količinu otpada ne može utjecati jer to ovisi o procesu rada i broju pacijenata. Najviše otpada nastaje na lokaciji Kliničke bolnice Sestre milosrdnice.
- Na lokaciji Vinogradska 29 godišnje nastaje 12 vrsta opasnog otpada i 16 vrsta neopasnog otpada. Godišnje se zbrinjava oko 51 tonu otpada, od čega je udio medicinskog otpada otprilike 49 tona. Na oporabu godišnje upućujemo približno 520 tona otpada, od čega je udio medicinskog otpada 260 tona - objasnili su nam i dodali da KBC-u Sestre milosrdnice zdravstveno i nezdravstveno osoblje na svim nivoima educira o pravilnom razdvajanju otpada koji nastaje na njihovim radilištima. Svaki djelatnik prije zapošljavanja prolazi navedenu edukaciju te nastavlja s kontinuiranom edukacijom.
Drukčija priča
U Rijeci je situacija drukčija, u 2018. godini KBC Rijeka imao je 175 tona infektivnog medicinskog otpada, 2021. godine imali su 341 tonu, a prošle godine 311 tona.
- Količine infektivnog otpada su povećane od 2020. zbog pandemije covida-19, ali se sustavno radi na smanjenju količina infektivnog otpada. Riječ je ponajviše o predmetima jednokratnog tekstila, plastike i oštrom otpadu – objašnjavaju iz KBC-a Rijeka.