Prvo domaće istraživanje otkrilo nakon koje vrste cjepiva najbrže padaju antitijela

Najsnažniji imunološki odgovor kod cijepljenih u Hrvatskoj pokazala su mRNA cjepiva (Pfizer/BioNTECH i Moderna), zatim AstraZenecino dok je najslabiji odgovor bio kod Jansenovog cjepiva, preliminarni su podaci istraživanja koje je jučer predstavila Dr. Beata Halassy, znanstvena savjetnica Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu na online kolokviju "Test neutralizacije SARS-CoV-2 kao ključ za procjenu imunosti stečene preboljenjem i/ili cijepljenjem", održanom u organizaciji Instituta za medicinska istraživanja.

- Kako četiri cjepiva odobrena za uporabu u Hrvatskoj nisu međusobno uspoređivana u jedinstvenoj studiji, na skupini od petnaestak dobrovoljaca za svako od cjepiva, uspoređivali smo razinu induciranih neutralizirajućih antitijela te njihovu trajnost.

Uočili smo da najviše razine antitijela po završetku cijepljenja razvijaju ljudi cijepljeni s oba mRNA cjepiva, i te su vrijednosti usporedive s onima koje mjerimo u preboljelih nakon težeg oblika bolesti. Najniže vrijednosti induciralo je cjepivo Jansen, s vrijednostima u donjem dijelu raspona uočenog u preboljelih. Srednje snažan odgovor induciralo je cjepivo AZ, kaže dr. Halassy.

Uporaba plazme

- Ovo su rezultati dobiveni na malom broju uzoraka, no rezultati po skupinama su vrlo homogeni i usklađeni s prvim studijama koje izlaze i iz drugih europskih laboratorija. Važno je reći i da su usklađeni i s odnosom od pojedinih proizvođača deklariranih učinkovitosti ovih cjepiva - pojasnila je dr. Beata Halassy, voditeljica projekta "Stvaranje preduvjeta za uvođenje SARS-CoV-2 seroterapije u Hrvatskoj" kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.

Na projektu, koji je počeo u srpnju 2020. godine, sudjeluju znanstvenici i stručnjaci iz četiri hrvatske institucije - Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" i Imunološkog zavoda.

- Naš projekt je osmišljen s ciljem da omogućimo uporabu plazme preboljelih u Hrvatskoj u liječenju pacijenata oboljelih od bolesti covid-19. Liječenje plazmom je stara metoda, poznata duže od sto godina, koja se u regularnim, nepandemijskim vremenima provodi pročišćenim imunoglobulinima ili rjeđe još 'čišćim' preparatima, tzv. monoklonskim antitijelima. U pandemijskim vremenima uzrokovanim nepoznatim i novim uzročnikom, nema vremena razvijati pročišćene pripravke pa se liječenje pokušava provoditi cijelom plazmom prikupljenom od preboljelih.

Da bi takvo liječenje bilo što uspješnije, potrebno je na što pouzdaniji način napraviti probir plazmi i u liječenje pustiti one koje imaju doista najvišu količinu zaštitnih antitijela. Stoga smo se bavili uspostavom najrelevantnijeg mogućeg testa za tu namjenu - testa neutralizacije divljeg virusa koji mjeri količinu antitijela sposobnih onemogućiti ulazak virusa u naše stanice - rekla je dr. Halassy.

120 dobrovoljaca

Znanstvenici su izolirali virus iz kliničkog uzorka jednog hospitaliziranog pacijenta, umnožili ga u kulturi stanica, pripravili banku virusa i adekvatno pohranili. - Uspješno smo uspostavili test, koji je vremenski i izvedbeno zahtjevan i niske propusnosti što znači da je malo uzoraka u jedinici vremena moguće obraditi. Tim testom smo ispitali uzorke plazmi prvih 120 dobrovoljnih darivatelja koji su covid-19 prethodno preboljeli - kaže.