U VELIKOM MINUSU

PRVI PUT U POVIJESTI GODINU ZAVRŠAVAJU S RUPOM OD ČAK 757 MILIJUNA KUNA! Što se to događa u Fondu za zaštitu okoliša, gdje je nestao novac?

Ljubomir Majdandžić, direktor Fonda
 CROPIX

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) ovu će godinu, prvi put u svojoj povijesti, završiti s rupom u proračunu od 757,3 milijuna kuna. To je najsvježija brojka, vidljiva iz prijedloga izmjena i dopuna financijskog plana FZOEU oko koje se mjesecima vodi rasprava. Jer, logično je pitanje - tko je kriv za takav manjak u instituciji koja ga nikad nije imala i zbog kojega je bila ugrožena isplata sredstava građanima i poduzetnicima?

Zbog toga su od Vlade prvo tražili dopuštenje da se zaduže do najviše 100 milijuna kuna, za što su 31. kolovoza dobili suglasnost, da bi u četvrtak s Hrvatskom poštanskom bankom sklopili ugovor o dodatnom prekoračenju po transakcijskom računu u visini do 400 milijuna. Ostatak novca, točnije 248 milijuna kuna, prenijet će iz prethodne godine te na taj način riješiti problem s likvidnošću i zastoj s isplatama.

- Do sredine prosinca svim tvrtkama, ali i građanima koji su završili energetsku obnovu svojih objekata, bit će plaćena sva zaostala dugovanja. Nažalost, Fond od ljeta ove godine otežano podmiruje svoje obveze, što zbog smanjenja prihoda od naknada, što iz razloga jer je bivša Uprava ugovorila velik broj projekata za koje nije bilo dovoljno osiguranih sredstava. To je dovelo do problema u likvidnosti pa na dnevnoj bazi nismo mogli prema ugovorenim rokovima podmirivati dospjele obveze - objasnio je v.d. direktora FZOEU, Ljubomir Majdandžić, koji građanima i poduzetnicima jamči da će dugovanja u cijelosti uskoro svima biti isplaćena. Kako je već poznato, krivnju za trenutačnu situaciju svaljuje na bivšu Upravu Fonda i Vladu, a bivša, pak, na sadašnju te tvrde da nije riječ o kosturima iz ormara, kako se to pokušava predstaviti, jer su obveze prenesene iz 2015. do najviše 100 milijuna kuna. Gdje je ostatak od 660 milijuna kuna, pitaju se.

Majdandžić je, naime, u nekoliko navrata istaknuo da je bivša Uprava Fonda financijski neodgovorno i neodrživo ugovarala projekte energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, što je proračun Fonda opteretilo sa 760 milijuna kuna obveza koje teško podmiruje. U nedavnom intervjuu za portal energetika.net naveo je i razloge smanjenja planiranih prihoda Fonda u ovoj godini. S obzirom na to da je Fond uprihodio i od trgovanja emisijama ugljičnog dioksida za razdoblje od 2013. do 2015. godine, prošlogodišnji prihodi iznosili su 1,7 milijardi kuna, dok su u ovoj godini prvo planirani u iznosu od 1,4 milijarde da bi se potom u prijedlogu izmjena i dopuna financijskog plana spustili na 1,2 milijarde kuna. Sukladno politici smanjenja neporeznih davanja, došlo je i do smanjenja prihoda Fonda po osnovi naknade za okoliš na vozila na motorni pogon, a ukinuta je i povratna naknada za ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda te naknada zbrinjavanja po jedinici za sva pića izvan sustava povratne naknade. Također se smanjila i cijena dionice emisijskih jedinica na europskoj burzi te naglo pala s lanjskih 7,62 eura po toni na 5,50 eura po toni kolika je prosječna cijena u ovoj godini pa su, shodno tome, smanjeni i prihodi Fonda po toj osnovi. Za ovu je godinu planirano i 200 milijuna kuna od naknade za odlaganje komunalnog otpada (tzv. landfill tax). Međutim, realizacija ovog prihoda je upitna uzme li se u obzir politika tendencije smanjenja neporeznih davanja.

Stara garnitura u Fondu i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, sadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, ima ponešto drugačije objašnjenje. Bivši čelnik Fonda, Sven Müller, nije imao komentar, samo je poručio da su oni realizirali sve što su planirali, no zato je bivši ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović bio puno rječitiji.

- Kroz Fond za zaštitu okoliša obnovili smo više od deset tisuća obiteljskih kuća i stotine stambenih zgrada. Uspjeli smo ga odmaknuti od malverzacija i staviti u funkciju građanima i njihovoj kvaliteti života. U njihovih pola godine kaosa uspjeli su paralizirati rad Fonda, ostaviti dugove poduzetnicima te zaustaviti projekte potpore od koje su koristi imali obični ljudi. Pola godine bavili su se sami sobom, propala im je svaka inicijativa, a “zaboravili” su i povući sredstva EU za daljnju obnovu kuća i stanova. Kao u stara HDZ-ova vremena, Fond je opet dužan stotine milijuna eura. Uspjeli su napraviti manjak velik kao pola godišnjeg proračuna! Sad pokušavaju vlastitu nesposobnost prebaciti na druge. E, pa ne može! Rezultat našeg rada su obnovljene kuće, a njihova 750 milijuna kuna minusa na računu - oštar je Zmajlović koji naglašava da je iz EU trebalo povući 100 milijuna eura za energetsku učinkovitost, što je osigurano u operativnom programu Kohezija i konkurentnost (2014. - 2020.), ali to se nije dogodilo jer su se Most i HDZ natezali ide li taj novac u Ministarstvo graditeljstva ili u Fond.

Smatra čak da bi se manjak sredstava mogao dogoditi i sljedeće godine. Ponovi li se to, sasvim sigurno će biti razvidnije tko je lošiji upravljač Fondom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 22:47