RESTRIKCIJE POMAŽU?

Prvi put u dva mjeseca: Pada broj zaraženih, u Zagrebu ih je 40% manje, evo što kaže struka

Ono što nije dobro i zapravo je u konstantnom porastu smrtni su slučajevi
 Božidar Vukičević/Cropix

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj je u poboljšanju, barem ako je suditi prema posljednja tri dana. Naime, u posljednja dva mjeseca ovo je prvi put da je tri dana zaredom udio pozitivnih u odnosu na testirane manji od 30 posto. U ponedjeljak je taj postotak bio 25,4, u utorak 27, a u srijedu 29 posto. I apsolutne su brojke u odnosu na prošli tjedan niže: danas je bilo 3327 novozaraženih, a tjedan dana ranije čak 4520. Stoga struka smatra da su mjere ipak počele davati rezultate.

Mario Zovak, v.d. ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice, smatra da je riječ o padu novozaraženih.

- Naravno, nemam za to neke studije, ali riječ je o dojmu s našeg Hitnog prijema. Naime, pri hospitalizaciji pacijenata radi se bris na covid, kao što to zahtijeva protokol, i zbilja mogu potvrditi da se posljednjih dana primjećuje manji broj oboljelih, ali i onih kod kojih se ustanovi pneumonija - govori Zovak.

Tog dojma je i Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", koji primjećuje smirivanje situacije.

Pozitivan trend

- Mislim da ćemo na kraju ovog tjedna vidjeti kakva je situacija i u kojem smjeru idemo. Teško je na osnovi jednog ili dva dana dati neki zaključak, i to se ne bih usudio. Brojke će reći svoje do kraja tjedna - rekao je Miroslav Venus, predsjednik Društva epidemiologa. Na regionalnoj razini sve županije, osim Brodsko-posavske i Istarske, bilježe pad broja novozaraženih.

Najveći pad, kad se uspoređuju 9. i 16. prosinca, bilježi Sisačko-moslavačka županija, i to za čak 64 posto: prije tjedan dana imali su 213 novozaraženih, a danas 77. S dobrim vijestima slijedi ih Požeško-slavonska, s padom od 61 posto, zatim Krapinsko-zagorska sa 55 posto, Vukovarsko-srijemska sa 46, a na dobrom putu je i Zagreb s padom od 40 posto.

image
Koronavirus u Hrvatskoj

Najmanji pad novozaraženih je u Zagrebačkoj županiji koja je na istoj razini kao i prošlog tjedna, u Virovitičkoj županiji bolje je za pet posto, a u Primorsko-goranskoj za devet posto. Županija koja je posljednjih tjedana bila najkritičnija, Varaždinska, u srijedu je imala 22 posto manje zaraženih nego 9. prosinca, a i Međimurska je županija imala isti pad na te datume. O poboljšanju situacije govorio je i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak koji je rekao da imamo niži trodnevni prosjek.

- Najviša incidencija je u Međimurskoj županiji, potom Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj, a najniža u Dubrovačko-neretvanskoj i Istarskoj. Veću stopu od nas na milijun stanovnika imaju Slovenija, Češka, Luksemburg i Belgija - rekao je Capak.

Visoka smrtnost

Što se tiče protekla 24 sata, zabilježeno je 3327 novih slučajeva zaraze, stoga je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 22.402. Među njima je 2907 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 294 pacijenta.

Ono što nije dobro i zapravo je u konstantnom porastu smrtni su slučajevi osoba koje su pozitivne na covid-19. U srijedu ih je preminulo najviše, i to čak 92.

No, ono što moramo istaknuti je da se preminule osobe obično vežu uz incidenciju oboljelih od prije dva tjedna. No, tada nismo imali maksimalan broj dnevno oboljelih. Bojazan predstavlja sljedeći tjedan, kad će se vidjeti koje posljedice će ostaviti prošli tjedan, kad je bilo oko 4500 novih dnevnih oboljenja.

- Brojka od 92 umrla je doista velika. U KB-u Dubrava umrla su 24 bolesnika. U KBC-u Split 10, u KBC-u Osijek pet, u Sisku sedam, u Varaždinu šest, u Čakovcu pet, Koprivnici pet, u Ogulinu, Zadru i Zaboku po tri osobe, u 'Fran Mihaljeviću' dvoje bolesnika - rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Kronični bolesnici prekasno dođu u bolnicu

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Alemka Markotić je pojasnila tko se i kada treba javiti liječniku.

- Jedan dio ljudi dolazi kad je bolest već dosta razvijena, između 7. i 10. dana, što nije toliko problematično za one koji nemaju rizične faktore - govori.

Najrizičnije su osobe s karcinomom, kroničnim bubrežnim bolestima, srčanim zatajenjem.

- Važno je upozoriti i ljude na kemoterapiji, trudnice, pušače, one s kroničnim bolestima pluća, kroničnm bronhitisom, prekomjernom tjelesnom težinom - naglasila je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 03:45