U nas su najtrajnija - privremena rješenja. Eto, kada je riječ o županijama, nema u nas političke stranke, Nezavisne liste ili ‘mislećeg intelektualca‘ koji nije pisao, predlagao ili najavljivao kako će se ‘kad oni dođu na vlast‘ županije ukinuti, jer su ‘nepotrebne‘, a one slave tri desetljeća postojanja.
Među njima je i Šibensko-kninska županija, koja je osnovana prije ravnih 30 godina, točnije 15. travnja 1993. godine. Osnovana je tada kao županija Šibenska. Bez područja Knina, koje je, iako okupirano, bilo u sastavu susjedne Zadarske županije, piše Šibenski.hr.
Zakonom o teritorijalnom ustrojstvu RH, Knin je ušao u sastav Šibensko – kninske županije 1997. godine, a konstitirajuća sjednica županijske skupštine održana je 17. svibnja, pa se otada taj datum obilježava kao dan Šibensko – kninske županije.
No, četiri godine ranije, od područja nekadašnjih općina Šibenik i Drniš, konstituirana je županija Šibenska. A njezin prvi župan bio je mr. Paško Bubalo, dotadašnji predsjednik Skupštine općine Šibenik. Za podžupana je izabran Joško Odak, a za predsjednika županijske skupštine izabran je (danas pokojni) Ante Mikulandra.
Svi iz HDZ-a. Oporba je za predsjednika skupštine predlagala ‘liberala‘ Zvonimira Zaninovića, ali on nije prošao, nisu imali dovoljno ruku.
Drugi podžupan nije tada ni izabran, jer ni Semira Škugor iz HDZ-a, ni Josip Olivari, kao kandidat udružene oporbe nisu dobili dovoljan broj glasova.
Kakva je bila tadašnja situacija u županiji dovoljno govori podatak da je skoro polovina bivše drniške općine bila okupirana, a i 10 do 15 posto bivše šibenske – skradinsko zaleđe.
Prvi župan županije šibenske poručio je svojim župljanima, kako prenosi tadašnji Šibenski list, na konstituirajućoj sjednici:
– Najvažnije je da zavlada mir! To je osnovni uvjet svega. U zadnje vrijeme dosta se kritizira vladajuća stranka, iznose se problemi s pretvorbom, želje nekih ljudi da budu članovi upravnih odbora da bi se materijalno okoristili. Ja za sebe mogu osobno kazati da je moje materijalno stanje lošije u ovom trenutku (op.a – travanj 1993.) nego kad sam došao na čelo općine Šibenik. Ono malo što sam uštedio, to mi je blokirano, stara devizna štednja. S tisuću njemačkih maraka plaće na početku mandata došao sam na oko tristo, nisam kupio ni jednu dionicu, niti me to u ovom trenutku zanima, niti sam član i jednog upravnog odbora. To ne znači da sam ja protiv privatizacije ili privatnog kapitala i kapitalizma. Moj je jedini interes da Hrvatska postane suverena na cijelom svom teritoriju, da zavlada mir, da se stvori demokratska sloboda i da stablo demokracije što smo ga zasadili prije tri godine što prije doraste‘ – kazao je između ostalog Paško Bubalo.
Koji je imao tu sreću da i dočeka ostvarenje svojih tadašnjih ideala, i mirno i danas, u dubokoj starosti, živi u svom Šibeniku i svojoj Hrvatskoj. Sugrađani ga i danas često mogu vidjeti kako pješice, u devedesetoj godini života, čini đir od gimnazije, blizu koje živi, pa do grada.