Štete od katastrofalne poplave samo na području županjske Posavine najvjerojatnije dosežu 200 milijuna eura. Preliminarna je to i gruba procjena šteta, koja se temelji na brojkama triju načelnika općina županjskoga kraja najteže pogođenih nezapamćenom poplavom.
Najgore je, čini se, prošla općina Drenovci. Nabujala Sava u cijelosti je poplavila naselja Račinovce i Rajevo Selo, a ogromnu štetu prouzročila je i naseljima Đurići i Posavski Podgajci. Štete su, tvrdi Jakša Šestić, načelnik općine Drenovci, takve da će obnova trajati do dvije godine.
Potpuno uništenje
- Štete od poplave u našoj općini su ogromne, ukupno preko milijardu kuna. Poplavljeno je preko tisuću kuća, kao i brojni gospodarski objekti. Pukao je i nasip - upozorava Šestić.
Kroz pravu vodenu apokalipsu prošla je i općina Gunja, u kojoj bi obnova, prema procjenama načelnika Hrvoja Lucića, također mogla potrajati godinu do dvije. Osim stambenih objekata, veliku su štetu pretrpjeli i gospodarski objekti i infrastruktura, posebno ceste. Poplava je, ukazuje Lucić, nanijela veliku štetu i džamiji u Gunji, koja je izgrađena 1969. i najstarija je u Hrvatskoj, dok je katolička crkva nešto bolje prošla.
- Ukupne štete na području Gunje iznose 50 do 60 milijuna eura, ako ne i više. Sve je uništeno - žali se Lucić.
Štete zbrajaju i u općini Vrbanja, u kojoj je nabujala Sava poplavila Strošince. Načelnik Vrbanje Ivica Sep nije želio prgonozirati kolike je štete poplava nanijela općini kojoj je na čelu, no kaže da bi ona mogla iznositi oko 10 milijuna eura.
- Nema sumnje da su štete velike, posebno u Strošincima - ocjenjuje Sep.
Zatvorene tvornice
O razornim posljedicama poplave svjedoče i gospodarstvenici. Među njima je i 39-godišnji Fatmir Malagić, vlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Malagić. Njegova tvornica sjedećih i kožnih garnitura u Gunji zapošljava 70-ak ljudi, godišnji prihodi dosežu mu oko tri milijuna eura, a najveći dio proizvodnje izvozi. No, poplava mu je, upozorava, odnijela više od 20 godina truda koje je uložio u biznis. Štete procjenjuje na između dva i pol i tri milijuna eura.
- Preko noći sam ostao bez ičega. Mi imamo ugovore s kupcima. Ako ne proizvodimo, kako da ih ispoštujemo?! Da nemam još dvije tvornice u BiH, bankrotirao bih - žali se Malagić, koji je nezadovoljan reakcijom države.
- Oni se samo dolaze ovdje slikati - zaključuje Malagić.
Preliminarne procjene šteta od poplave u županjskoj Posavini nisu jedine štete koje je od te prirodne katastrofe pretrpjela Hrvatska, ali su njen najveći dio. Ipak, u Vladi još uvijek nemaju precizne podatke, pa tako ne znamo ni doseže li šteta toliko spominjanh 0,64 posto BDP-a, ili, u našem slučaju, oko 280 milijuna eura, što je prag koji je potrebno doseći kako bi se tražila pomoć iz Fonda solidarnosti EU.
Bez dileme
S druge strane, u susjednim zemljama koje je pogodila poplava nema puno dileme. Šteta od poplave, prema podacima EBRD-a, u Srbiji iznosi između 1,5 i dvije milijarde eura, što našem istočnom susjedu, kao kandidatu za članstvo u EU, daje pravo da traži pomoć iz Unijina fonda. U slučaju BiH stvari su malo složenije: šteta od poplava, doduše, ogromna je i, prema procjenama EBRD-a, iznosi oko 1,3 milijarde eura, ali kako BiH još nije kandidat, upitna je njena mogućnost korištenja novca iz Fonda solidarnosti.
Drugi modeli
- Još uvijek nemamo konkretnu brojku štete od poplave u Hrvatskoj jer se još radi na popisu šteta. Zato sada ni ne možemo procijeniti hoće li šteta doseći 280 milijuna eura. Ako dosegne, svakako ćemo aplicirati za pomoć EU. Ako ne, tražit ćemo druge modele, među kojima je i mogućnost zajedničkog apliciranja sa susjedima - kaže nam jedan visokopozicionirani izvor iz Vlade.
U svakom slučaju, u Banskim dvorima se pripremaju za više opcija. Onu najvažniju Vlada je ovih dana “odradila”, uputivši u Sabor po hitnoj proceduri prijedlog Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije, te usvojivši odluke o pomoći poslodavcima i obrtnicima i o obnovi stambenih zgrada.