USPJEH

PRVA TRANSPLANTACIJA SRCA U ZAGREBU TIJEKOM EPIDEMIJE 'Za zahvat smo se odlučili kad smo utvrdili da su i donor i primatelj negativni na koronu'

 
 Neja Markičević / CROPIX

Šest godina živio je s mehaničkom potporom poznatijom u javnosti kao “umjetno srce”, a onda mu se prije dva dana posrećilo. Nakon 11-satne operacije 38-godišnjak je dobio novu šansu za život - novo srce.

Transplantacijski tim KBC-a Zagreb, koji je vodio prof. dr. Hrvoje Gašparović, napravio je prvu transplantaciju nakon korona razdoblja hrvatskih bolnica u kojem su mnogi nehitni programi bili zaustavljeni. Srce je ovog puta stiglo od donora iz Slovenije pa je bila potrebna i “međudržavna suradnja” koja je, na sreću tog mladog čovjeka, sretno završila.

Stroga pravila

“Prije svega trebalo je riješiti pitanje testa na koronavirus jer se trenutno za svaki kirurški zahvat traži i taj ‘predoperativni dokaz’. Kad se utvrdilo da su i donor i primatelj negativni, odlučili smo se za transplantaciju”, kaže prof. dr. Gašparović. Dodaje da je pacijent nakon operacije smješten u jedinicu intenzivne skrbi, stabilan je i sve govori da će se dobro oporaviti.

Inače, u zagrebačkom timu bilo je četvero kirurga, dva tehničara perfuzionista, dvije medicinske sestre instrumentarke i dva anesteziologa. Na eksplantaciji u Sloveniji bila su još dva liječnika i medicinska sestra.

“Ušli smo u operacijsku dvoranu u 9.30 sati, a izašli u 22.30. Što se pak tiče zaštite tijekom operacije, u transplantaciji vrijede vrlo stroga pravila i bez korone. Imamo stroge propozicije čega se trebamo držati u operacijskoj dvorani tijekom transplantacije. Naše infektološke mjere svele su se na ono čega se i inače pridržavamo tijekom transplantacijskih zahvata”, kaže prof. dr. Gašparović.

Ovaj je mladi čovjek dugo čekao na podudarno srce. Prije transplantacije je već bio na tri operacije, što je dodatno povećalo opasnost od ovog zahvata. No, u svijetu se i inače dugo čeka na donorsko srce.

“U svijetu 2,5 milijuna ljudi čeka novo srce, a godišnje se ukupno učini oko 4500 takvih operacija. Podaci govore da broj osoba koje boluju od srčanog zatajenja varira između 24 i 26 milijuna ljudi. Očito se radi o velikom nesrazmjeru između potreba i mogućnosti transplantacija, zato se radi na stvaranju alternativnih mogućnosti, odnosno ‘kupovanju vremena’ za one koji čekaju organ. S mehaničkim pumpama neki imaju solidnu kvalitetu života”, objašnjava prof. dr. Gašparović.

Inače, ova je transplantacija bila vrlo komplicirana jer je pacijentu ovo bio četvrti zahvat koji je rađen kroz prsni koš, a u takvim je slučajevima svaki sljedeći zahvat kompliciraniji od prethodnog.

Donor iz Slovenije

U cijeloj “misiji” trebalo je puno koordinacije ne bi li se baš sve posložilo, od toga da i donor i primatelj srca budu korona negativni, da se može prijeći hrvatsko-slovenska granica bez komplikacija, da se okupe ekipe kardiokirurga i kardiologa, da ravnateljstvo KBC-a i Ministarstvo zdravstva obave svoj dio posla...

“Nekako se sve poklopilo. Popuštanje mjera zbog epidemije, od kojih je bilo najvažnije otvaranje granica, jedan je od razloga što je sve išlo relativno brzo. Sve smo dogovorili s kolegama u Sloveniji. Naš je eksplantacijski tim otišao po srce i sve je teklo bez problema”, objašnjava dr. Jasna Brezak, koordinatorica za transplantacije KBC-a Zagreb.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 04:00