Protokol cijepljenja: kako u budućnosti izbjeći bacanje cjepiva protiv koronavirusa

Nakon što već godinu dana živimo u psihozi koronavirusa, živci su postali tanji i sve je više napetosti u javnom prostoru vezanih uz epidemiju. Oni koji su "zatvoreni" nastoje objasniti da njihova djelatnost nije žarište korone, oni koji rade na otvorenom rado bi radili i u zatvorenom, oni koji su zbog virusa izgubili posao sve teže podnose epidemiološke mjere i više im nije u središtu interesa zdravlje već egzistencija. No, posljednjih dana "top tema" je ipak cijepljenje.

Naime, kao i sve zemlje EU, Hrvatska je temeljem naputaka Europske komisije napravila programa cijepljenja po kojem je već do početka ovog mjeseca trebalo završiti cijepljenje zdravstvenih djelatnika te korisnika i djelatnika domova za starije i u svim županijama početi cijepljene druge prioritetne skupine, odnosno starijih od 65 godina, što je u dijelu županija i krenulo, ali u većini nije. Razlog? Nedostatak cjepiva jer dvije tvrtke Pfizer/BioNTech koje su prve dobile odobrenje za svoja cjepiva gotovo su prepolovile broj isporučenih doza.

Zbog toga sve kasni, a što je najgore, isti se trend nastavio i ovaj mjesec. Bilo je to dovoljno da se krene preispitivati svaka korištena doza od "polja do stola" pa se trenutno gotovo ni o čemu drugom ne raspravlja nego o tome tko je dobio i zašto cjepivo "preko reda". No, u toj nestašici cjepiva do daljnjega pojavio se velik problem o kojem se u pripremi plana cijepljenja nije vodilo previše brige a to je - kako spriječiti, doslovce, bacanje neiskorištenog cjepiva.

Naime, to hitno treba riješiti čak i da se u jednom trenutku pojavi veća količina cjepiva. Činjenica je da se događa da u zdravstvenim ustanovama dio naručenih za cijepljenje ne dođe u dogovoreni termin, a bočice Pfizerova ili Modernina cjepiva moraju se, nakon odleđivanja, potrošiti u roku od pet sati. Drugim riječima, u svakoj je bočici pet do šest doza cjepiva pa ako izostane netko tko je naručen, ostatak propada.

Oni koji cijepe morali bi očito imati dodatni protokol što s preostalim dozama odnosno koga zvati na "hitno" cijepljenje, mogu li to biti i osobe koje u tom trenutku nisu "na redu" odnosno ne pripadaju u prioritetnu skupinu (stariji od 65 godina) ili nisu kronični bolesnici.

Mogu li, primjerice, oni koji u tom trenutku cijepe zaposlenike bolnice ili doma zdravlja odnosno doma za starije odlučiti cijepiti nekog od pacijenata bolnice ili pozvati nekog s liste koja nije prioritetna. Jednako tako, u dijelu domova zdravlja već je počelo cijepljenje starijih od 65 pa je pitanje može li se na "višak" u dozi pozvati netko tko ima 64 ili 63 ili čak i mlađi kojem u tom trenutku nije problem doći na mjesto cijepljenja ili se uime "zabrane preskakanja reda" višak doza treba baciti.

Sve su to pitanja na koja će Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo morati odgovoriti i to vrlo brzo. Naime, vjerojatno nije riječ o velikim količinama "propalih" doza cjepiva, ali i o tome treba hitno progovoriti i naći rješenje. Slično se dakako događa i u dugim zemljama, a tamo je zaključak da se "sve otvorene doze moraju potrošiti, a ne baciti". Vjerojatno će to dijelom zakomplicirati posao cjepitelja, ali će protokol onemogućiti moguću zloporabu, ali i bacanje cjepiva.

Istina, da je u Hrvatsku stiglo onoliko doza koliko je trebalo, tema cjepiva ne bi bila u prvom planu, ali to nikako ne znači da probleme koji se javljaju "u hodu" kao što je primjerice sprečavanje propadanja dijela cjepiva ne bi trebalo riješiti. Činjenica je da primjerice AstraZeneca/Oxfordskim cjepivom tog problema nema jer ono može biti u običnom hladnjaku danima, a da kvaliteta ostane ista, za razliku od m-RNA cjepiva koja su prvi put u uporabi pa se mnogi još uče, čak i stručnjaci, i to ne samo o cjepivu, nego i o njegovu korištenju.