ZAGREB - Kašnjenje s ulaskom u Europsku uniju (EU) Hrvatsku bi moglo skupo stajati. Prema najnovijim informacijama, naime, Hrvatska bi u prvoj godini članstva u EU-klubu iz Unijine blagajne mogla dobiti oko 1,5 milijarde eura, što je jedva oko 40 posto prvotno joj alociranog iznosa od oko 3,6 milijardi eura, na koliko je Zagreb mogao računati da je u EU ušao 2012., kako je isprva bilo i planirano.
Iznos nije definiran
- Iznos novca koji ćemo dobiti kao punopravna članica EU još nije definiran. On će biti određen nakon što dobijemo datum ulaska jer je taj datum uvjet za pregovore u poglavlju 33. pravne stečevine Unije, koji se bavi financijskim i proračunskim odredbama.
No, prema informacijama kojima raspolažemo, preporuka Bruxellesa bit će da nam se u 2013., što će biti i prva godina našega članstva, odobri oko 1,5 milijardi eura - otkriva nam jedan sugovornik iz Vladinih krugova, dobro upućen u stanje Unijinih financija i njihovu odrazu na Hrvatsku.
No, čak i taj iznos, dodaje, nije nam siguran jer svaka daljnja odgoda ulaska "reže" i financijski kolač koji će EU namijeniti Hrvatskoj. Tako bi, primjerice, ulazak u EU 1. travnja 2013. ukupna financijska sredstva koja će Zagrebu stajati na raspolaganju u Unijinoj blagajni srezao za četvrtinu, odnosno za gotovo 400 milijuna eura, dok bi ulazak u EU 1. srpnja, kako se sada najavljuje, novac koji EU stavlja na raspolaganje Hrvatskoj prepolovio i sveo na 750 do 800 milijuna eura.
U međuvremenu, Vlada i javna poduzeća pripremaju projekte za koje će tražiti financijsku potporu Unije. U igri je, kaže nam Hrvoje Dolenec, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i pretpristupne fondove, 50-ak velikih investicijskih projekata.
Posao braće Žužul
Priprema dokumentacije za njih već se financira EU-novcem, onim iz pretpristupnog fonda IPA.
Među tim projektima je i cestovni spoj na Dalmatinu koji stoji između 140 i 150 milijuna eura, od čega bi EU-blagajna osigurala 60 do 70 posto novca. Vučevica je, inače, sporni izlaz na autocestu koji je naknadno izgrađen i to nakon intervencije Ive Sanadera koji je želio rodno selo roditelja približiti Splitu. Radove je izvodila tvrtka Skladgradnja, braće Žužul. To je bio njihov prvi ugovor s HAC-om.
Ipak, novac koji nam daju na na raspologanje ne treba shvaćati kao bogomdan.
- Hrvatska je u stanju povući novac koji će joj biti dodijeljen, ali ne na način na koji se dosad radilo. Kao dobar primjer mogla bi nam poslužiti Poljska, koja je bila razmjerno slaba u povlačenju novca iz pretpristupnih fondova, a vrlo dobra u povlačenju sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova - poručuje Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....