Propast projekta: Najveća dalmatinska žičara trebala je donijeti turističku revoluciju, a presudila joj je bizarnost

Makarska žičara otišla je u povijest. Barem za sada jer je više nitko ne spominje pa čak o njoj nema slova ni na sjednicama Gradskog vijeća, što je prijašnjih godina bila "praksa", a nekako je zaboravljena otvaranjem Skywalka na Biokovu, premda je mogla biti dodatna atrakcija, piše Slobodna Dalmacija.

Uglavnom, Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prije tri godine zakočila je projekt žičare na potezu Zagon - Štrbina, koja se uvijek spominje u predizbornim obećanjima na lokalnim izborima od strane i lijevih i desnih, a čije je javno predstavljanje idejnog rješenja u Makarskoj održano još 2015. od strane Grada i Instituta "Arti Future" iz Maribora.

Da je tada sve bilo po planu, lokacijska dozvola za taj projekt na padinama Biokova mogla je biti dobivena još početkom 2016. godine. Naime, tada je u mandatu gradonačelnika Tonća Bilića (SDP) predstavljeno da bi polazište žičare bilo sa Zagona, gornja postaja je na Štrbini, a koštala bi od 18 do 20 milijuna eura.

Žičara bi radila 10 mjeseci u godini, povrat ulaganja bio bi za 12 godina, a rok za gradnju od osam do devet mjeseci. Žičarom bi se godišnje od Zagona do Štrbine i natrag trebalo provesti 190 tisuća ljudi, a 15 eura bila bi cijena ulaznice za vožnju u oba smjera.

Izgradnja žičare koja bi spajala Makarsku i Biokovo ideja je stara više od 40 godina, a njezino poslovanje tijekom većeg dijela godine u velikoj mjeri je trebalo promijeniti turističku ponudu i sadržaje Makarske i mogla bi stvoriti preduvjete za bitan odmak od isključivo sezonskog poslovanja.

Međutim, Grad je idejni projekt žičare u poteštatskom mandatu Jure Brkana (HDZ) bio prijavio na natječaj Ministarstva turizma, ali problem je nastao u Ministarstvu zaštite okoliša, koje je Studiju glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu odbilo i poslalo Gradu na doradu tako da je tada stopiran i idejni projekt i lokacijska dozvola i raspisivanje koncesije za koncesionara jer su žičaru bile stopirale - ptice.

Naime, lokalnoj vlasti je Ministarstvo zaštite okoliša dalo odbijenicu na glavnu ocjenu prihvatljivosti i rok od godinu dana za nova istraživanja. Studija o utjecaju žičare na okoliš izrađena je u prosincu 2016. godine od tvrtke "Ires ekologije za zaštitu prirode i okoliša", ali tada su za drugi dokument naložili promatranja surog orla, za što je Grad angažirao ornitologa.

Potom je bilo potrebno provesti dodatna ciljana istraživanja na području Biokova, a koja se odnose na ptice grabljivice značajne za ekološku mrežu "Naturu 2000" i za ekološku mrežu, a to su prvenstveno suri orao, orao zmijar i sivi sokol te za ostale ciljne vrste kojima bi se trebale utvrditi točne lokacije njihovih gnijezda i način njihova korištenja prostora, s obzirom na to da se njihovi teritoriji nalaze u zoni utjecaja predmetnog zahvata.

Tako je trebalo utvrditi i je li se ove ptice gnijezde uz trasu žičare te u kojoj mjeri se zadržavaju na preletu uz trasu prilikom dnevnih preleta u potrazi za hranom. Sumračne i noćne vrste utvrđivale su se u sumrak na pristupnim cestama u zoni zahvata, a od ovih vrsta posebno se pokušala utvrditi zastupljenost sove ušare i sivog ćuka, piše Slobodna Dalmacija.