Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče
Nakon godinu dana stanke, Tvrtko Matijević ponovno se javio na izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika s istim projektom - proizvodima na bazi pčelinjeg otrova. Iako smo počeli sugerirati nekima od sudionika našeg natječaja da nakon ponovljena kandidiranja pruže priliku i drugima da predstave svoje ideje, čini nam se da ovaj mladi agronom i pčelar nije pogriješio kada se opet javio. Jer ima se čime pohvaliti, njegov san o kremama se ostvario, cijela kolekcija danas se diljem Hrvatske može kupiti u ljekarnama i brojnim hotelskim kućama. Od ideje do realizacije protekle su četiri godine, posao je uhodan, s velikim potencijalom razvoja u pčelarstvu i kozmetici.
- Kao agronom i mladi poljoprivrednik u Hrvatskoj shvaćam da samo trudom i odricanjem možemo napredovati i ići naprijed. Nikada nisam težio za nečim velikim, ali sam uvijek imao želju stvarati nešto što još u svijetu nije viđeno. Rođen sam u Zagrebu te smatrao da će ljudi uvijek morati jesti pa sam tako upisao i poljoprivrednu školu i nakon toga Agronomski fakultet. Iako mi je uvijek cilj bio proizvodnja hrane, priča me odvela u potpuno drugom smjeru. Počeo sam se baviti pčelarstvom, krenuo sam postupno s tri košnice te danas uspješno pčelarim sa 150 proizvodnih društava - priča Tvrtko na sveučilišnom kampusu na Borongaju gdje je nedavno preselio svoje košnice iz Daruvarskog Brestovca.
Ne bi čovjek vjerovao, ali tu na rubu grada puno je bolja paša za pčele nego u seoskom okruženju u Slavoniji. A i ne mora putovati i boraviti na dvije adrese.
Istraživanje otrova
- Jako sam dugo istraživao pčelinji otrov (Apitoxin). Istražujući, shvatio sam da je to jedna od komponenti koja se ne može sintetski proizvesti niti se može patvoriti. U svijetu su napravljena mnogobrojna istraživanja na bazi pčelinjeg otrova, pogotovo na ljudima koji boluju od multiple skleroze, artritisa, raka dojke... Kad sam sve to sumirao, odlučno sam krenuo u proizvodnju pčelinjeg otrova koja je na početku bila veliki promašaj. Aparature koje su bile priznate u svijetu, kao i tehnologija sakupljanja pčelinjeg otrova nisu me očarale jer sam shvatio da se to može puno bolje i kvalitetnije izvesti - nastavlja Tvrtko. Nakon dvogodišnjeg istraživanja, uspješno je napravio tehnologiju sakupljanja pčelinjeg otrova koja je završila u svjetskim medijima vezanim uz apiterapiju. Važno je naglasiti da način skupljanja otrova, suprotno predrasudama, ne ubija pčele. - Tehnologija je u svijetu izazvala veliko zanimanje te su članci o nama objavljeni i u australskim časopisima koji govore o apiterapiji. Tehnologijom sakupljanja pčelinjeg otrova uspješno smo pokorili velike velesile u pčelarstvu, poput Amerikanaca i Kineza. Oni u sat vremena na deset košnica proizvode 1 gram pčelinjeg otrova s 50% melitina, dok s našom tehnologijom koju trenutačno koristimo proizvodimo 3 grama pčelinjeg otrova za 25 minuta na 10 košnica, sa 70% melitina, što označava otrov vrhunske kvalitete, a što je potvrđeno na Nastavnom zavodu "Andrija Štampar", gdje su rekli da su prvi put analizirali otrov ovakve kvalitete. Melitin je protein koji se nalazi u pčelinjem otrovu, te je zadužen za sve blagodati pčelinjeg otrova - nastavlja Tvrtko.
Zato su se odlučili za razvoj krema koje su dali na eksperimentalnu upotrebu dobrovoljnim pacijentima oboljelima od multiple skleroze i artritisa, koji inače odlaze na apiterapiju gdje su izloženi ubodima pčela izravno u kožu, a njima je bio cilj izbjeći te bolne ubode i pružiti im nešto što će im pomoći u vrlo kratkom vremenu.
Velesila u proizvodnji
- Kremu smo ponudili na testiranje i sportašima jer znamo da imaju istegnuća ili upale mišića. Rezultati su iznad očekivanja, već nakon prvog mazanja bol je nestajala. Treća skupina ljudi na kojoj smo testirali kremu protiv bolova su starije osobe: rezultati su nas zapanjili jer je krema napravila goleme pomake. Neki su, naime, počeli bez problema hodati te su u vrlo kratkom vremenu zaboravili na bolove. Znali smo da je učinak pčelinjeg otrova protuupalni i analgetski, te povećava mikrocirkulaciju krvi 200 puta, što na ozlijeđenom mjestu pospješuje upalna stanja odnosno kompletno uklanja bolove - nastavlja Tvrtko svoje predavanje.
Kako je pčelinji otrov u svijetu poznat i kao prirodni botoks, na tržište su uspješno plasirali kremu za lice te onu za problematičnu kožu sklonu aknama. Evo konačno nešto i za mene, pomislih. A možda i za moju suprugu jer je treća krema, posljednja izišla na tržište, anticelulitna, u sinergiji kofeina, koji topi masne naslage, i pčelinjeg otrova, koji povećanom mikrocirkulacijom uklanja te otopljene masne naslage, odnosno vrlo brzo uklanja tragove celulita. Kako smo malo-pomalo zabrazdili u kozmetičke vode, pitamo Tvrtka gdje su u cijeloj priči poljoprivreda, pčelarstvo, proizvodnja meda.
- Pa da pčela nema, ne bi bilo otrova ni krema. Med je sada nusproizvod, ali itekako važan. Cilj projekta od početka je bio ujediniti pčelare i pokrenuti proizvodnju s tehnologijom koja u svijetu bilježi čuđenje. Kao mala zemlja, želimo postati velesila u proizvodnji najkvalitetnijeg otrova koji čistoćom i kvalitetom odgovara medicinskom produktu - zaključuje Tvrtko.
Uza sve poslovne uspjehe, ovih ga dana očekuje i rođenje sina prvijenca na čemu mu čestitamo, a ako nas na proslavi rođenja ne prepozna, razlog bi mogla biti primjena njegovih krema.
